Po podacima koje smo dobili od Poreske uprave RS, vidljivo je da su poslodavci tokom prošle godine na ime poreza i obaveznih doprinosa na lični dohodak na račun javnih prihoda uplatili 1,376 milijardi konvertibilnih maraka. Istovremeno, budžet RS je, nakon rebalansa, iznosio nešto više od 3,316 milijardi maraka. Iz ova dva podatka proizilazi računica da budžet Republike Srpske najviše pune zaposleni građani, koji rade za male plate i čiji životni standard je među najnižim u cijeloj Evropi.
Pri tome, prihodi koje država naplaćuje po osnovu poreza na dobit i poreza na nepokretnosti, koji se mogu posmatrati i kao oporezivanje bogatstva, zanemarivi su u odnosu na prihode koje dolaze od jeftinog rada.
Tako se budžet RS od poreza na dobit slilo 238 miliona konvertibilnih maraka, dok je od poreza ne nepokretnosti uplaćeno svega 27,9 miliona konvertibilnih maraka, i to za vrijeme najveće ekspanzije u građevinarstvu, prije svega stambeno-poslovne gradnje.
U Bosni i Hercegovini je predviđena reforma direktnih i indirektnih poreza, ali još se ne zna da li će mjere podrazumijevati uvođenje eventualno progresivnih poreskih stopa na bogatsvo, prije svega na imovinu. Poslodavci u oba entiteta, zajedno sa predstavnicima Savjeta ministara BiH na čelu sa predsjedavajućim Zoranom Tegeltijom, dogovorili su forimiranje radnih grupa, koje će predložiti mjere koje imaju za cilj da rasterete rad i povećaju plate.
Kako Srpskainfo saznaje, najvjerovatnije će ove godine biti „raspakovani“ i zakoni o porezu na dobit i nepokretnosti.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca RS, smatra da treba rasteretiti poslodavce koji zapošljavaju radnike, a one s „viškom“ imovine oporezovati drugačije.
Primjera radi, onaj ko se bavi izgradnjom zgrada nema uopšte zaposlenih radnika u firmi osim odgovornog lica. Zarađuje milione i na to plati samo deset odsto poreza. S druge strane, poslodavci koji zapošljavaju radnike imaju velika opterećenja na rad i sa istom stopom su oporezovani na dobit kao i oni koji nemaju radnike – ocjenjuje Trivić za Srpskainfo.
Dodaje da podaci pokazuju da dobit, odnosno profitabilno poslovanje privrede raste iz godine u godinu. Međutim, dio dobiti je otišao na isplatu plata na crno.
– Kada je u pitanju Zakon o porezu na nepokretnosti, problem je što ga sigurno 50 odsto ljudi ne plaća. Osim toga, u nekretnine ljudi sve više ulažu pare, jer ne znaju šta će s njima, pa bi imalo smisla da se imovina koja se ne koristi oporezuje drugačije. Mislim i na nekretnine i zemljište – navodi Trivić.
Ekonomista Mladen Ivanić za Srpskainfo kaže da je poresko opterećenje rada preveliko i smatra da je možda najvće greška vladajuće koalicije što je povećala fiskalne namete na plate sa 52 na gotovo 63 odsto.
– Istovremeno su zanemarene stope poreza na dobit. Mislim da tu u suštini nema puno kontrole. Raznim knjigovodstvenim metodama se prikriva dobit – ističe Ivanić.
On je saglasan da je potrebno napraviti svojevrsnu poresku reformu, bar da se nivo poreza i doprinosa na plate vrati na prijašnji nivo, ali i da se nepokretnosti u Srpskoj oporezuju na drugačiji način.
– Sigurno je da se dio dobiti kod ljudi izvlači u nekretnine, i to ne samo u poslovne već i u stambene. To je i vidljivo po razvoju tržišta nekrentina kod nas. Jedan dio nepokretnosti se mora na adekvatniji način oporezovati, mislim prije svega na imovinu koja nije u funkciji – ocjenjuje Ivanić.
Za plate obezbijeđeno 4,233 milijardi KM
U Republici Srpskoj je tokom 2019. na osnovu ličnih primanja za poreske obveznike-zaposlene u bruto iznosu prijavljeno ukupno 4,233 milijardi konvertibilnih maraka, dok je plata prije oporezivanja iznosila 2,857 milijardi maraka – podaci su koje je portal Srpskainfo dobio od Poreske uprave RS.
Na osnovu podataka iz Jedinstvenog sistema za registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa, na kraju prošle godine registrovano je 291.395 obveznika doprinosa po svim osnovama osiguranja koji se tretiraju kao zaposlenje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu