Biznis

Cenić o uticaju padu kursa evra na konvertibilnu marku u BiH “Ovakvoj vlasti dozvoliti da upravlja monetarnom politikom, bilo bi ravno samoubistvu”

Kurs evra pada mjesecima i sada je vrijednost jednog evra ispod dolara. Prije godinu dana, jedan evro je iznosio 1,20 dolara, a početkom 2022, već je pao na 1,13 dolara.

Svetlana Cenić
FOTO: N1/YOUTUBE/SCREENSHOT

Trenutno, 1 dolar iznosi 0,99 evra što je najslabija pozicija ikada.

Ruska invazija na Ukrajinu ostavila je ogromne posljedice na evropsku i svjetsku ekonomiju, što se ogleda i u padu- porastu valuta.

Pročitajte još

Američka ekonomija je dosta manje pogođena ratom u Ukrajini nego Evropa i do sada je ostala donekle imuna na nestabilnost na naftnim i plinskim tržištima, zbog naftnih rezervi i upotrebe alternativnih izvora energije, što objašnjava zašto američki dolar jača u odnosu na evro.

Za razliku od Evrope, kamatne stope u Americi rastu već nekoliko mjeseci, što čini investicije u zonu američkog dolara atraktivnijim.

Građani u BiH su zabrinuti iz razloga što je konvertibilna marka fiksno vezana za evro.

Ekonomista Svetlana Cenić smatra da za BiH to ništa ne mijenja sve dok je spoljni dug u evrima i dok je fiksiran kurs KM i evra.

– Vi ćete uvijek za isti broj maraka dobiti taj evro, kolika god da je njegova vrijednost. Problem je kad je dug u dolarima, a dolar raste. To znači više KM treba da otplatite taj dug – pojašnjava Cenić.

Ističe da je BiH tržištem vezana za Evropsku uniju te da nama, kao i EU, pad evra znači više izvoza.

– Zato je uvoz skuplji, pogotovo kada dolazi iz Amerike. Jednako kao što će SAD teže izvoziti zato što je dolar tako visok, ali će uvoziti više jer su dolar i evro jednaki. Uvoz im je jeftiniji. To je ono što će praviti nekakav raspored snaga kada su valute u pitanju – kazala je Cenić.

Prema njenim riječima, što se tiče bh. dugova koji su kod MMF, to je obračunato na osnovu specijalnih prava vučenja.

– Specijalnim pravima vučenja dolazi i evro i dolar i sve ostale valute. Na osnovu toga se izračuna šta je vrijednost specijalnog prava vučenja – jedna valuta pada, jedna raste, ali ukrštanjem se dobije vrijednost i oni se tako obračunavaju.

Kada se locira dug, to se izračuna i odredi termin otplate, koliko, kada i čega treba da se vrati”, rekla je Cenićeva.

Cenić to poredi sa situacijom kada su ljudi na početku ruske invazije podizali u bankama evre.

– Tada sam rekla da je kurs fiksiran i da će ljudi ponovo kada, primjera radi budu plaćali račune, mijenjati evro u marku. To će biti po istom kursu, samo se plate transakcijski troškovi – objasnila je.

Međutim, kako kaže, i nama će biti skuplja roba iz SAD ili sve ono za šta je obračunska vrijednost u dolaru.

– Što se tiče našeg izvoza, ako se obračunava u evrima, nekom će to biti zanimljivo kao cijena. Kod nas su se uvijek žalili zašto mi imamo fiksiran kurs, trebalo bi oboriti valutu –  upravo zato da nam izvoz bude bolji, odnosno da nam bude jeftiniji, a uvoz skuplji. Ali, u ovakvim uslovima i ovakvoj vlasti dozvoliti da upravlja monetarnom politikom, bilo bi ravno samoubistvu – istakla je Cenić.

Centralna banka BiH će, naglašava, prilagoditi, na konzervativan način jer je to preporuka svim centralnim bankama, u kojoj valuti će držati devizne rezerve prateći kurs dolara i eura.

– Ne znam zašto se digla ovolika panika oko male BiH koja je potpuno nebitna za svjetsku ekonomiju. Sve ono što dolazi iz dolarskog područja biti skuplje. Nažalost, i nafta se obračunava po dolaru. Pada cijena nafte na svjetskom tržištu, ali je izražena u dolarima po barelu i naravno da ćemo plaćati skuplje bez obzira na cijenu barela na svjetskom tržištu –  pojasnila je Cenić.

Dotakla se i kredita gdje se BiH zadužila kod Evropske unije.

– Treba uvijek pogledati strukturu našeg duga. Onaj za šta niko ne zna u šta su vlasti potrošile 125 miliona evra od EU. To je davno potrošeno, trebala je da stigne i druga polovica od 125 miliona evra. Međutim ona je bila vezana nekim uslovima koji oni nisu ispunili. Nikad niko nije pitao u šta je potrošeno i kada počinjemo to vraćati –  zaključila je Cenić.

 S druge strane, dio ekonomista misli da novac u novčaniku građana sve manje vrijedi.

– Ratom u Ukrajini samo Amerika finansijski profitira, svi ostali gube, a pogotovo Evropa. Što duže rat bude trajao, to će evro i evropska ekonomija biti sve lošiji. Svaka naša marka je pokrivena evrom, a ECB već 15 godina izdaje evro bez pokrića i samim tim indirektno slabi našu marku –  rekao je ranije Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH. prenosi Radiosarajevo.

Iz Centralne banke BiH, prema ranije proslijeđenim podacima, ističu da je konvertibilna marka stabilna, a monetarna stabilnost osigurana.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu