Ugovori za isporuku kafe u decembru u ponedjeljak su završili trgovanje na 2,34 dolara za nešto manje od pola kilograma. U četvrtak su futuresi za kafu na Njujorškoj interkontinentalnoj berzi dostigli 2,46 dolara, što je najviša cijena od 2011. godine, kada je kafa probila vrijednost od tri dolara za pola kilograma, piše CNBC.
U međuvremenu, referentna cijena Međunarodnog udruženja za kafu u petak je bila 2,07 dolara za pola kilograma, što je 85 odsto više u odnosu na godinu ranije. Ole Hansen, menadžer robne strategije u Sakso Banku, rekao je da se u proteklih 12 mjeseci “dogodila savršena oluja koja je našem voljenom zrncu dala podsticaj”.
– Buduća cijena zavisi od toga koliko će ti događaji biti dugotrajniji. Mislim da se moramo fokusirati na ono što se događa u Brazilu ove godine, gdje smo imali niske temperature i mraz koji je pogodio neka područja uzgoja, a imali smo i razdoblje suše. Sve to dovodi u pitanje rod 2022. godine – rekao je Hansen, prenosi Index.
Cijene bi mogle još da rastu
Hansen je dodao da će ove nepovoljne vremenske prilike uticati na prinos krajem ove godine, kao i 2022, a potencijalno i 2023. godine.
– Vidjeli smo kako je kafa porasla na oko tri dolara 2011. godine, kada smo takođe imali problema u Brazilu. Ovo su stvarno brojke koje podstiču nagađanja o dostizanju tog nivoa. Ako projekcije za Brazil u narednim mjesecima nastave da potvrđuju smanjenje proizvodnje, onda je rizik od poskupljenja vrlo stvaran.
Uz loše vrijeme, globalna ograničenja ponude imala su značajan uticaj na tržište kafe jer se proizvođači i pržionice, kompanije koje prerađuju kafu u proizvod koji pijemo, često nalaze u različitim zemljama.
Neizvjesnost tržišta takođe proizlazi iz izvoznica, kao što je Etiopija, koja je na ivici građanskog rata, te Vijetnam, koji bilježi porast slučajeva kovida19 koji bi mogli poremetiti proizvodnju.
– Mislim da u cjelini imamo tržište koje je prvi put nakon nekoliko godina počelo da pokazuje određenu zategnutost – dodao je Hansen.
Maksimilijan Kopstejk, izvršni direktor evropske prodaje kafe u Marexu, kaže da je cijena kafe porasla uglavnom zbog dislokacija tereta.
– Posljednjih pet do osam godina imali smo snabdijevanje skoncentrisano na jedno ili dva velika područja koja proizvode kafu, Brazil i Vijetnam. Ako imate štetu u tim zemalja, odjednom tržište poludi u pokušaju da podstakne druge zemlje da proizvode kafu. To je temeljno načelo, a vrhunac je došao s poremećajem u brodskom prevozu.
Kopstejk je napomenuo kako je potrebno oko dvije godine da proizvodnja kafe odgovori na promjenu cijene.
– Kada cijena poraste, svaku kesicu kafe koja je dostupna u svakom skladištu farmera izvlačite na tržište kako biste je komercijalizovali jer su cijene odlične. Dakle, postoji podsticaj da se više sadi, ali i da se smanje zalihe u zemlji proizvodnje i dovedu te zalihe na odredište. Mislim da je to vjerovatno u toku.
Dodao je kako očekuje da će cijene ostati visoke i nestabilne i ubuduće.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu