Bistu su otkrili gradonačelnik Draško Stanivuković i kćerka profesora Lazarevića, Nadežda Lazarević Kovačević.
– Profesor Lazarević je danas i zvanično postao bezvremenski, što je uvijek i bio. Stoji stameno i gleda u svoj grad i siguran sam da će gledati kako se on čvrsto i sigurno razvija – rekao je Stanivuković.
Poručio je kako je Banjaluka otkrivanjem ove biste otišla u budućnost, ali vezujući se za svoje korijene, one istinske Banjalučane koji su ostavili neizbrisiv trag.
– U ime Banjaluke i u svoj lično ime hvala porodici Lazarević koja vijekovima krasi i oblikuje naš grad i ovo je najmanje što smo mogli uraditi, ali opet sa porukom da se naša snaga, naša odvažnost da gradimo ovaj grad i idemo u budućnost mjeri po tome koliko se sjećamo najboljih među nama koliko ih i danas vidimo kao svjetionike i putokaz – poručio je on.
Kćerka profesora Lazarevića, Nadežda Lazarević Kovačević rekla je da je ovaj događaj za nju veoma emotivan.
– Sigurna sam da bi tata mogao da bira mjesto gdje bi bila bista postavljena, da bi to bilo upravo ovdje ispred Narodnog pozorišta republike Srpske jer sva njegova široka interesovanja na neki način bila su sublimirana u toj oblasti teatrologije i to mu je bilo ne samo interesovanje, nego i velika ljubav – rekla je ona.
Istakla je da bistu uradio akademski vajar Stevan Čegar, dugogodišnji prijatelj profesora Lazarevića, još 1999. godine i to po njegovoj želji i da je ta bista sve donedavno bila u njihovoj kući, odnosno do usvajanja inicijative za podizanje spomen-biste.
Profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci Duško Pevulja, priređivač više knjiga Predraga Lazarevića i dobrog poznavaoca njegovog opusa, rekao je da je radostan što je danas otkrivena bista jednom od onih ljudi iz našeg grada, koji je obilježio drugu polovinu 20 vijeka radeći na brojnim poslovima u našem gradu kao profesor, jedno vrijeme kao upravnik Narodnog pozorišta i Narodne biblioteke „Petar Kočić“, čovjek koji je u posljednjim decenijama svog života u dramatičnim istorijskim okolnostima devedesetih godina smatrajući da kao nacionalno orijentisan intelektualac nema pravo na ćutanje- uključio se i u politiku i trag tog njegovo rada su dvije knjige pod naslovom „Bez prava na ćutanje“.
Njegovo visoko preosveštenstva vladika pakračko-slavonski gospodin Jovan rekao je da je prof. Lazarević smatrao da je škola ta koja treba da objedini naš narod.
– Sam prof. Lazarević imao je duboke korijene, ali on sam je bio duboko ukorijenjen u svom gradu gdje je ostvario svoju glavnu pedagošku misao, a to je da smo dužni korijenima, ali da ne može opravdati te korijene ako iz njih ne izniknemo da zakrilimo čitav svijet i kosmos – poručio je vladika.
Inicijativu za postavljanje spomen–biste profesoru Lazareviću pokrenuo je, početkom ove godine, odbornik u Skupštini grada Dragan Milanović koji je izrazio zadovoljstvo time što je uspješno okončana ova inicijativa.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić rekao je da je Gugo Lazarević obilježio nešto što je vezano za mnogo veći prostor od Banjaluke, a Banjaluku je posebno volio.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu