Kultura

DECENIJAMA PROKIŠNJAVA Muzej RS proslavio 93. rođendan s lavorima kao stalnom postavkom (FOTO, VIDEO)

Muzej Republike Srpske prokišnjava. Čim počne kiša, postavljaju se lavori.

muzej RS
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Kada su ove, u najmanju ruku tužne scene, prije nekoliko mjeseci isplivale u javnosti, kada su se fotografije dijelile društvenim mrežama, a mediji o tome govorili, do danas se ništa nije promijenilo.

Da je stanje isto nedavno je podsjetio odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Nemanja Kondić. On je posjetio Muzej, uvjerio se u kakvom se stanju nalazi i to objavio na društvenim mrežama. Na tom videu jasno se vide plastične posude i lavori postavljeni na više mjesta po Muzeju, tragovi curenja vode po zidovima, najlonom prekriveni eksponati.

Музеј Републике Српске данас слави 93 године од оснивања. Настао ентузијазмом бана Тисе Милосављевића и Спиридона Шпире…

Posted by Nemanja Kondic on Tuesday, September 26, 2023

Prije samo nekoliko dana, Muzej Republike Srpske proslavio je 93 godine od osnivanja. Na današnjoj adresi u Domu solidarnosti (nekada Dom radničke solidarnosti) je od 1982. godine. U objektu koji nije namjenski za obavljanje muzejske djelatnosti, kažu u ovoj ustanovi.

– Nastao entuzijazmom bana Tise Milosavljevića i Spiridona Špire Bocarića, kao mjesto u kojem će se čuvati materijalni dokazi našeg istorijskog identiteta i razvoja, već godinama je zapostavljen od nadležnih. Svaka kiša izaziva slijevanje vode kroz bušan krov. Eksponati su ugroženi. Plastični lavori postali su sastavni dio muzejske postavke – navodi Kondić.

Muzej RS nalazi se u istom objektu sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom RS i Dječjim pozorištem RS. Ovaj objekat izgrađen je poslije razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku i nije namjenski za obavljanje muzejske djelatnosti.

PROKIŠNJAVA MUZEJ RS
FOTO: NEMANJA KONDIĆ/FACEBOOK/SCREENSHOT
PROKIŠNJAVA MUZEJ RS
FOTO: BANJALUKACOM/YOUTUBE/SCREENSHOT
muzej RS
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
muzej RS
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

– Prokišnjavanje krova zgrade je višedecenijski problem s obzirom da arhitektonsko rješenje objekta nije prilagođeno ovdašnjim klimatskim uslovima. U pitanju je zgrada sa ravnim krovom, kakve se obično grade u mediteranskim područjima, Poznato je da Banjaluka ima veliki broj kišnih dana i obilne padavine tokom godine, što neminovno dovodi do prokišnjavanja. Globalne klimatske promjene praćene povećanim količinama padavina, čestim pljuskovima i nevremenom samo su povećali ovaj hronični problem – ističu iz Muzeja RS za Srpskainfo.

Tokom prethodnih decenija, u više navrata se, uz podršku republičkih i gradskih vlasti, ulagalo u sanaciju zgrade, ali parcijalne intervenciju nisu donijele dugoročnije rješenje.

Pročitajte još

U Muzeju RS kažu da je Strategijom razvoja kulture RS predviđeno da se za smještaj Muzeja RS, kao centralne institucije za zaštitu pokretnih kulturnih dobara, izgradi adekvatna zgrada koja bi ispunila sve uslove za smještaj i prezentaciju muzejske građe. Kada će to biti, ne zna se.

– I pored objektivnih poteškoća, Muzej RS živi i radi, dosljedno i posvećeno obavljajući svoju djelatnost. U proteklom periodu pripremljen je i javnosti prezentovan niz tematskih izložbi iz različitih oblasti, čiji su autori stručni radnici Muzeja RS. Kolektiv Muzeja preduzima sve raspoložive mjere kako prokišnjavanje ne bi ugrozilo vrijedne eksponate – ističu oni.

Odbornik Kondić pita da li su intelektualci mogli potpisati neku peticiju i zatražiti zaštitu i rekonstrukciju Muzeja, a istoričari dići svoj glas.

– Da li je istorija Srba na ovim prostorima toliko nebitna nadležnima da na ovo već duže od decenije ne obraćaju pažnju? Ovo su stvari na kojima treba dokazivati svoj patriotizam. I jedna istorijska činjenica za kraj. Ban Tisa bio je pripadnik vlasti, a Špiro Bocarić pripadnik opozicije. Banu nije smetalo da političkog protivnika stavi na čelo novoosnovane institucije, jer je Bocarić bio čovjek iz struke – istakao je on.

Akademski slikar Špiro Bocarić bio je prvi imenovani direktor. Uz etnološku, tokom prve decenije postojanja, s vremenom nastaju istorijska, arheološka i prirodnjačka zbirka.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) direktor Muzeja je ubijen, a Muzej je dobio „čisto“ hrvatska obilježja, od samog naziva (Hrvatski državni etnografski muzej, pa zatim Hrvatski državni muzej) do potpune promjene stalne postavke. Poslije oslobođenja 1945. godine, Muzej je nazvan Državni etnografski muzej Bosanske krajine. Godine 1953. objedinjen je s Muzejom narodnog oslobođenja (osnovan 1947. godine) i od tada nosi naziv Narodni muzej u Banjaluci. Godine 1962. preimenovan je u Muzej Bosanske Krajine u Banjaluci.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu