Digitalna Srpska

Brinu ga sajber napadi i nestanak radnih mjesta: Bil Gejts traži globalnu kontrolu vještačke inteligencije

Američki milijarder i filantrop Bil Gejts planira da se kasnije ove godine sastane sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i predloži mu međunarodna pravila za ograničavanje rizika koje donosi vještačka inteligencija.

Brinu ga sajber napadi i nestanak radnih mjesta: Bil Gejts traži globalnu kontrolu vještačke inteligencije
FOTO: CLEMENS BILAN/EPA

Suosnivač Majkrosofta u intervjuu za Rojters navodi da bi Kina mogla da prihvati ograničavanje objavljivanja potencijalno opasnih AI modela ukoliko bi Sjedinjene Američke Države prve preduzele takav korak, prenosi BlicBiznis.

Gejtsov tim pokušava da dogovori sastanak sa Sijem

On smatra da države treba zajednički da prate sposobnost AI sistema da stvaraju molekule i sprovode biološke napade, ocjenjujući da takav nadzor ne bi morao da uspori razvoj tehnološke industrije.

Gejtsov tim trenutno pokušava da dogovori sastanak sa Sijem tokom planirane posjete Kini u novembru.

Američki filantrop je posljednjih mjeseci postao znatno zabrinutiji zbog razvoja AI, a posebno ga uznemirava mogućnost da vještačka inteligencija istovremeno izvodi sajber napade, zamjenjuje ljudska radna mjesta i stvara psihološku zavisnost korisnika.

FOTO: ANDRES MARTINEZ CASARES/POOL/EPA
FOTO: ANDRES MARTINEZ CASARES/POOL/EPA

Kao primjer navodi nedavne slučajeve u kojima su tehnologije kompanija Open AI, Antropik i Meta hakovale stvarne internet stranice tokom navodno kontrolisanih bezbjednosnih testova.

U tekstu objavljenom na svom blogu, Gejts je pozvao na formiranje nove međunarodne organizacije za upravljanje vještačkom inteligencijom, po uzoru na međunarodne režime za nuklearne inspekcije, pravila u avijaciji i sporazume o zaštiti ozonskog omotača.

“Do 40 odsto radnih mjesta trebalo bi sačuvati za ljude”

Bil Gejts smatra da je najveći prioritet sprečiti da razvoj vještačke inteligencije produbi društvenu nejednakost i dodatno ugrozi najranjivije ljude.

Pročitajte još

On takođe smatra da bi društvo trebalo da sačuva do 40 odsto postojećih radnih mjesta za ljude, posebno u poslovima gdje je ljudski kontakt teško zameniti tehnologijom.

Kao primjer navodi brigu koju je njegov otac dobijao dok je bolovao od Alchajmerove bolesti, ocijenjujući da je takva vrsta ljudske pomoći nezamjenljiva.