Ističe se da je masovna primjena vještačke inteligencije otvorila pitanje njene dugoročne održivosti, što neće zavisiti samo od toga koliko će ona postati pametna, već i od toga koliko će postati energetski i resursno efikasna i gdje će biti izgrađena infrastruktura koja je pokreće.
– Zemlje koje budu mogle da razvoj AI infrastrukture povežu sa niskougljeničnom električnom energijom, dostupnim vodnim resursima, efikasnim sistemima hlađenja i odgovarajućim kapacitetom elektroenergetske mreže, imaće bolje uslove da iskoriste ekonomske koristi razvoja vještačke inteligencije bez proporcionalnog povećanja njenog ekološkog otiska – ocjenjuje se u tekstu.
Takođe, dodaje se, više nije samo pitanje ko će imati najpametniju vještačku inteligenciju, već i ko će imati dovoljno struje i vode da ohladi infrastrukturu koja je pokreće, jer dostupnost tih resursa sve više postaje jedan od ključnih uslova za izgradnju data centara.
Ukazuje se da globalna potrošnja električne energije za potrebe data centara trenutno iznosi oko 1,5 odsto ukupne potrošnje, a procjene su da će do 2030. godine njihov udio biti udvostručen, dok istovremeno raste potrošnja vode i količina elektronskog otpada.
Ključni problemi biće, kako se navodi u analizi, brzina rasta potražnje za VI uslugama, geografska koncentracija infrastrukture, ali i lokalna dostupnost energije i vode.
VI ima i značajan vodni otisak, jer data centri proizvode velike količine toplote i moraju neprekidno da se hlade, a prema jednoj od studija navedenih u MAT-u, globalni vodni otisak VI mogao bi do 2027. godine dostići 4,2 do 6,6 milijardi metara kubnih godišnje, što je približno jednako ukupnom godišnjem zahvatanju vode u Velikoj Britaniji.
Rast VI infrastrukture povećava i potrebu za zemljištem i materijalima za proizvodnju servera i čipova, a masovna primjena vještačke inteligencije sve više otvara pitanje njene ekološke održivosti, jer rast broja korisnika i VI zadataka povećava potrošnju električne energije i vode, ali i potrebu za serverima, čipovima i drugim resursima.
Procjenjuje se da će VI serveri činiti gotovo polovinu povećanja potrošnje električne energije data centara do 2030. godine.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), data centri na globalnom nivou trenutno troše oko 1,5 odsto ukupne svjetske potrošnje električne energije, a do 2030. godine njihova potrošnja mogla bi dostići 945 teravat-časova, što bi bilo oko tri odsto ukupne svjetske potrošnje i približno odgovara današnjoj potrošnji električne energije Japana.
Kada je riječ o geografskoj koncentraciji, SAD su 2024. godine činile oko 45 odsto globalne potrošnje električne energije data centara, Kina oko 25 odsto, a Evropa oko 15 odsto, što znači da ove tri regije zajedno predstavljaju približno 85 odsto svjetske potrošnje data centara.
SAD su prošle godine imale 5.427 data centara, preko deset puta više nego bilo koja druga zemlja, a slijede NJemačka sa 529, Velika Britanija sa 523 i Kina sa 449 data centara.
Potrošnja električne energije servera koji se prvenstveno koriste za VI zadatke raste oko 30 odsto godišnje, dok je rast potrošnje konvencionalnih servera oko devet odsto.
– Makroekonomske analize i trendovi – je najuticajniji stručni časopis u oblasti makroekonomskih istraživanja u Srbiji, a objavljuje se mjesečno u izdanju Privredne komore Srbije i Ekonomskog instituta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.