Društvo

DIGITALNO NASILJE TABU TEMA Prisila u emotivnim vezama srednjoškolaca nije tema NJIHOVIH PROFESORA

Nasilje u emotivnim vezama srednjoškolaca, posebno digitalno seksualno nasilje, nije tema koja je u potpunosti bliska profesorima i profesoricama u srednjim školama.

DIGITALNO NASILJE TABU TEMA Prisila u emotivnim vezama srednjoškolaca nije tema NJIHOVIH PROFESORA
FOTO: SINIŠA PAŠALIC/RAS SRBIJA

Ta tema uglavnom nije dio profesionalnih razgovora među profesorima, a o njoj se rijetko razgovara i sa roditeljima učenika, prenosi Blic.

Ipak, profesori su izuzetno zainteresovani da se bliže upoznaju sa uzrocima i posljedicama digitalnog nasilja u partnerskim vezama mladih ljudi, tj svojih učenika.

Ovo su neki od zaključaka istraživanja Autonomnog ženskog centra (AŽC) “Stavovi i odgovori predstavnika i predstavnica srednjih škola na pojavu zlostavljanja među mladima koji su u emotivnoj vezi”, sprovedenog tokom proljeća ove godine, koje donosi podatak da svaki drugi profesor koji je učestvovao u istraživanju ne zna da li je zlostavljanje tokom zabavljanja mladih, tj njihovih učenika – ozbiljan problem.

Koliko profesori znaju o rasprostranjenosti digitalnog nasilja u vezama učenika?

Prema saznanjima profesora najčešći oblik nasilja u partnerskim vezama učenika je psihičko nasilje, potom slijedi fizičko, a najređe je seksualno zlostavljanje. Svi oblici nasilja su višestruko češće prisutni kod djevojaka nego kod mladića.

Četvrtina profesora ima saznanje da su djevojke doživjele širenje glasina o njima putem mobilnog telefona, imejlova i društvenih mreža, kao i da su dobijale prijeteće poruke i zastrašivanja kada ne odgovore na pozive/poruke svojih partnera. Tek svaki deseti ispitanik ima saznanje za dva oblika zlostavljanja kojem su izloženi mladići: partnerka je pisala ružne komentare na njegovom profilu ili je širila glasine o njemu putem mobilnog telefona, imejlova i društvenih mreža.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– Treba istaći da su, prema saznanjima profesora, djevojke nesrazmerno više izložene težim oblicima digitalnog nasilja, poput zastrašivanja od strane svojih partnera, nego što su to mladići, u situacijama u kojima, na primjer, ona ne odgovori na poziv ili poruku svog partnera. Čak pet puta češće njima se preti da će na internet biti postavljene fotografije zbog kojih se osećaju neprijatno, ili da će biti dijeljene sa drugima – objašnjava Tanja Ignjatović, psihološkinja iz AŽC.

Kakvi su stavovi profesora o nasilju u vezama mladih?

Ohrabruje podatak da je gotovo za sve predstavnike škola neprihvatljivo da mladić svojoj djevojci udari šamar, kao i seksualni odnos bez pristanka. Ipak, polovina profesora vjeruje da su djevojke u istoj meri nasilne kao i mladići, iako brojna istraživanja ukazuju na to da su one daleko češće žrtve nasilja muškaraca, a da su u slučajevima gdje su mladići žrtve, učinioci uglavnom isto muškarci. Profesori, takođe, uglavnom nisu svjesni da prve informacije o seksu i seksualnosti mladi dobijaju uglavnom na internetu i to na pornografskim sajtovima, iako i to potvrđuju podaci različitih istraživanja.

Trećina profesora smatra da zlostavljana osoba može lako da napusti partnersku vezu, što je takođe suprotno iskustvima iz prakse, o čemu često u javnosti govore predstavnice organizacija koje pružaju podršku ženama. Isto istraživanje sprovedeno i u Hrvatskoj, Mađarskoj i Španiji, pokazuje da se profesori uglavnom drže stava da žrtve ne treba kriviti, ali i da nisu sigurni da li učenici imaju dovoljno povjerenja u njih da potraže pomoć u slučaju kada dožive takvo iskustvo.

Profesori u Srbiji većinom (54%) ocjenjuju sopstveno znanje o digitalnom seksualnom i rodno zasnovanom nasilju tokom zabavljanja mladih kao prosječno, a 17% njih kaže da ima slabo znanje o ovim temama.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– Relevantnost ovih tema i navedeni podaci, potvrđuju da je škola važno mjesto za razgovor o emotivnim vezama mladih i prevenciji rodno zasnovanog nasilja. Treba raditi na unapređenju znanja profesionalaca o karakteristikama ovog nasilja i podstaći povjerenje učenica i učenika da im se obrate i potraže pomoć u slučaju potrebe – dodaje Tanja Ignjatović.

Autonomni ženski centar je pripremio niz korisnih informacija, priloga, važnih kontakata, kao i uspješnih primjera i rješenja, kako bi se pomoglo profesorima da postanu adekvatna podrška svojim učenicima zarobljenim u nasilnim emotivnim vezama.

U istraživanju je učestvovalo 209 profesora i stručnih saradnika iz devet škola u Beogradu, Novom Sadu, Pančevu, Paraćinu i Prijepolju, a obavljeni su i intervjui sa 15 predstavnika uprave u ovim školama. Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta koji se realizuje uz podršku Vlade Švajcarske i Programa EU “Prava, jednakost i državljanstvo”.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu