Ovo u intervjuu za Srpskainfo ističe Dragan Čavić, direktor „Elektrokrajina“ a.d. Banjaluka.
Možete li sumirati protekli period od kako se nalazite na čelu „Elektrokrajine“, odnosno šta je urađeno na unapređenju poslovanja preduzeća?
Kada sam došao u „Elektrokrajinu“, krajem februara 2019. godine, zatekao sam masu problema koje je preduzeće godinama opterećivalo, od značajne nelikvidnosti, velikih nenaplaćenih potraživanja od kupaca i ogromnih dugova prema „Elektroprivredi RS“, do prevelikog broja radnika sa neadekvatnom stručnom strukturom i značajnim dijelom distributivne mreže u lošem stanju.
Sa saradnicima sam odmah krenuo s konsolidacijom koja se provodila istovremeno sa restrukturiranjem i reorganizacijom tokom 2019. i 2020. Slobodno mogu reći da smo napravili pomak u svim segmentima poslovanja, počev od regulisanja i smanjenja obaveza prema „Elektroprivredi RS“, zatim naplate potraživanja, u kojoj smo za kratko vrijeme ostvarili bolje rezultate nego što su bili u prethodnom dugogodišnjem periodu. Pored toga, smanjili smo sve nepotrebne rashode, kao i broj radnika i troškove za plate, te uspostavili efikasniju organizaciju preduzeća.
Dakle, protekle nepune četiri godine se praktično mogu podijeliti na dva dijela – fazu finansijske konsolidacije i reorganizacije preduzeća, te uspostave operatora distributivnog sistema i poslovanja u novim okolnostima.
Činjenica je da postoji prekomjeran broj zaposlenih u javnim preduzećima. Kakvo je stanje u „Elektrokrajini“?
Od mog dolaska broj zaposlenih u preduzeću je smanjen za trećinu, odnosno sa 1.908 na 1.320. Sa tim aktivnostima nastavljamo u narednom periodu s krajnjim ciljem da u strukturi zaposlenih 90 odsto čine radnici tehničkih sektora, a da 10 odsto čini administrativna i druga podrška.
Većina radnika je preduzeće napustila uz stimulativne otpremnine koje nam jesu donijele značajan jednokratni rashod, ali su nam i omogućile višemilionske godišnje uštede na platama, koje će biti najizraženije od 2024, kada otplatimo pozajmicu od matičnog preduzeća. Istovremeno smo zaustavili odliv deficitarnog stručnog kadra, elektro-inženjera, tehničara i montera, kroz povećanje plata i uslova rada. Prosječna plata radnika u „Elektrokrajini“ u martu 2019. je iznosila 986 KM dok sada iznosi 1.374 KM. Dakle, prosječnu platu smo povećali za 388 KM ili 40 odsto, što, priznaćete, nije malo.
“Elektrokrajina” od 2021. godine posluje kao operator distributivnog sistema. Šta to znači u praksi?
Zakon o električnoj energiji je propisao obavezu izdvajanja djelatnosti snabdijevanja, odnosno poslova prodaje električne energije, iz distributivnih preduzeća. U skladu s tim, mi smo od 1. aprila 2021. u potpunosti prestali s prodajom električne energije i postali operatori distributivnog sistema, zaduženi za razvoj i održavanje mreže na svom regionalnom području, dok su snabdijevanje kupaca preuzele nadležne direkcije Matičnog preduzeća ERS.
„Elektrokrajina“ sada ostvaruje prihod gotovo isključivo od mrežarine, što je dovelo do značajnog smanjenja godišnjih prihoda preduzeća. Zbog toga smo na vrijeme izvršili pripreme – smanjili broj radnika i neproduktivne rashode, te obavili restrukturiranje duga, čime smo ojačali likvidnost preduzeća.
Sve realizovane mjere su omogućile da 2021. godinu završimo sa dobiti od 985.000 KM. Iako smo se ove godine našli pod udarom inflatornih troškova svih vrsta repromaterijala i drugih rashoda, očekujem da ćemo 2022. vjerovatno okončati sa nekim pozitivnim finansijskim rezultatom.
Regulatorna komisija za energetiku je utvrdila nove cijene struje i mrežarine, koje su izazvale različite komentare u javnosti. Zbog čega su distributivna preduzeća tražila povećanje mrežarine?
Prije svega treba uvažiti činjenicu da je posljednji cjeloviti tarifni postupak u RS proveden daleke 2007. godine, a zadnji djelomični prije sedam-osam godina. Svjedoci smo da su se od tada promjenile mnoge okolnosti koje idu na teret troškova distributivnih preduzeća, od enormnog poskupljenja repromaterijala do značajnog rasta troškova koji nam stižu sa nivoa BiH u vidu naknada „Elektroprenosa BiH“, Državne regulatorne komisije za električnu energiju i Nezavisnog operatora sistema.
Stoga su distributivna preduzeća imala zakonsku obavezu da na bazi sagledavanja objektivnih troškova podnesu zahtjeve za provođenje tarifnog postupka za utvrđivanje naknade za mrežarinu. Regulator je tek djelimično usvojio naš zahtjev tako da je povećanje mrežarine samo ublažilo efekte opšte inflacije. Mi ćemo i dalje morati tražiti unutrašnje rezerve i smanjivati rashode po svim osnovama kako bi održali osnovnu djelatnost. Kao i drugi, razumijemo opšte stanje u društvu i negativan uticaj visoke inflacije tako da značajan dio tereta koji opterećuje naše poslovanje nećemo prenositi na naše potrošače.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu