To je konstatovano u Gradiški, na sastanku predstavnika više poslovnih zona i investitora banjalučke regije te konsultanata, izabranih na međunarodnom tenderu, za formiranje Ekonomske zone Gradiška. Gosti ovog skupa održanog sredinom decembra, u organizaciji gradiške gradske uprave, bili su takođe rukovodioci Poslovne zone iz Pirota u Srbiji.
Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške kazao je za Srpskainfo da je ovo još jedan korak ka stvaranju povoljnijeg ambijenta za investicije. To su, pored ostalog, pojednostavljenje procedura prilikom obezbjeđenja građevinskih i drugih dozvola, carinjenja, oporezivanja…
– Poslovanje u okviru slobodnih ekonomskih zona treba da bude stimulativno, u svakom pogledu. Odlučni smo da učimo na tuđim, dobrim iskustvima, naročito Pirota i Subotice, da ih ovdje primjenjujemo u skladu sa našim specifičnostima – kazao je gradiški gradonačelnik.
On je naglasio da je sljedeći cilj Grada Gradiška, osim uspješne Poslovne zone u Novoj Topoli, gradnja Slobodne ekonomske zona Liman, pored novog graničnog prelaza u Čatrnji.
-To je površina od 400 hektara, na granici sa Hrvatskom, gdje je prostorno-planskom dokumentacijom 200 hektara pretvoreno u građevinsko zemljište. Ohrabreni smo interesovanjem kompanija za izgradnju fabrika u našim zonama. Riječ je o inostranim investitorima i modernim tehnologijama – pojasnio je Adžić, rekavši takođe da su ovakvi skupovi, sastanci i predavanja veoma važni, kako bi sadašnji a posebno potencijalni investitori shvatili suštinu i prednosti poslovanja u okviru slobodnih ekonomskih zona.
Članstvo u slobodnoj ekonomskoj zoni ne uzrokuje nove namete nego olakšice. Gradiška ima potencijal za formiranje ekonomske zone, sa liderskim ambicijama i novim razvojnim mogućnostima za cijelu Republiku Srpsku i BiH.
Blizina autoputa, graničnog prelaza, aerodroma, Save i druga infrastruktura, idu u prilog ovoj tvrdnji te daju novu šansu cijelom regionu, konstatovano je na sastanku u Gradiški.
– Iskustva uspješnih poslovnih zona iz regiona te naše geografske, infrastrukturne i druge kapacitete želimo pretvoriti u naše prednosti. Globalna kriza i ekonomski potresi negativno se održavaju na svjetske kompanije koje se sada, evidentno, premiještaju na druga područja. Tu i mi vidimo svoju šansu, uostalom praksa nas tome uči – konstatovali su predstavnici gradske uprave u Gradiški.
Potvrda tome su i interesovanja po tri kompanije iz Njemačke i Austrije, plus dvije iz Italije, kao i jedne iz Turske, da kod nas, otvore preduzeća i počnu proizvodnju za izvoz. Za Gradišku, mjesto na granici Evropske unije, podsjeća gradonačelnik Zoran Adžić, u tome je važna i podrška Vlade Republike Srpske ali i Savjeta ministara BiH.
Dragan Kostić, rukovodilac Poslovne zone Pirot, nakon razgovora sa privrednicima gradiškog kraja o savremenom konceptu poslovnih zona, iznio je iskustva iz Srbije te naglasio mogućnosti Srpske.
-U režimu slobodnih zona olakšan je proces investiranja i poslovanja. Posluje se bez carina i PDV-a, pod posebnim pogodnostima koje reguliše Zakon o slobodnim ekonomskim zonama ali i olakšicama koje daju grad ili opština. To je mjesto gdje se preduzeća najviše bave svojim poslom tojest proizvodnjom a servise obavlja neko drugi, i na to se ne gubi vrijeme – pojasnio je Kostić koncept modernih i uspješnih poslovnih zona u Srbiji.
Na tim iskustvima, utemeljenim na brzom protoku kapitala, temelji se koncept rada kojeg sada zagovaraju u Gradiški.
-To je skup različitih pogodnosti za poslovanje plus izrazito pozitivna investiciona klima. Na to sam ukazao i ovde u Gradiški. Ovo mesto ima odličnu poziciju i prepoznatu razvojnu šansu. Gradska vlast razumije suštinu i trudi se da to provede – konstatovao je Kostić uvjeren da će pozitivna ekonomska klima privući mnoge, velike investitore iz Evrope i svijeta.
Sada je izvjesno da će slobodna ekonomska zona Liman, biti najbliža Evropskoj uniji i šengenskom prostoru, što dodatno ukazuje na njene prednosti, ponajviše za Srpsku i BiH kao i zemlje Balkana.
Dobra iskustva
Vladislav Vulić, vlasnik preduzeća „VLV“ koja se bavi proizvodnjom parketa, naveo je veoma dobra iskustva iz Poslovne zone Nova Topola.
Zaposleno je 25 radnika koji godišnje proizvode 100 000 kvadrata parketa. Devedeset odsto ove proizvodnje namenjeno je izvozu.
– Prepoznali smo prednosti poslovanja u zonama. Administrativni poslovi su pojednostavljeni, infrastruktura obezbijeđena, placevi uređeni a dobijanje građevinskih te dozvola za rad ubrzano. Praktično, od ideje do realizacije ne treba mnogo vremena, kao u drugim okolnostima – smatra Vulić naglasivši prednosti takozvanog kućnog carinjenja.
Slična iskustva ima i Siniša Pauković koju je u Novoj Topoli, iskoristio prednosti Poslovne zone i izgradio fabriku peleta.
– Zadovoljan sam, sve je bilo po planu. Izgradio sam objekat, investirao i postrojenja, zaposlio nekoliko radnika i sada očekujem da mi se ova investicija isplati. Na sastanku sa kolegama, gdje su nam prezentovane nove pogodnosti, stekao sam nova znanja – kazao nam je Pauković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu