Koje su vizije bile tada, šta je bilo dostupno od informacija i tehnologija, sa kojim problemima su se susretali pioniri u informacionom društvu u Republici Srpskoj? O tome razgovaramo s Dragoljubom Krnetom, doktorom nauka u oblasti informacionih sistema koji broji već više od 30 godina iskustva u razvoju softvera, programiranju i projektovanju baza podataka.
Profesor na Univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu iza sebe broji godine iskustva u praksi na brojnim projektima u IT kompanijama. Autor je ili koautor značajnog broja naučnih i stručnih radova iz oblasti razvoja softvera, baza podataka, Data Warehouse sistema i sistema poslovne inteligencije objavljenih u respektabilnih naučnim časopisima i zbornicima radova.
Ljubav ka IT tehnologiji prenio je na oboje djece; sin Stefan je nakon školovanja u inostranstvu i dva uspješna start upa osnovao IT kompaniju Dwelt u kojoj je zaposlena i ćerka Sofija, koja je trenutno i na interdisciplinarnim doktorskim studijama iz oblasti Vještačke inteligencije na Univerzitetu u Beogradu.
Danas je IT sektor u uzlaznoj putanji, ekspanziji. Brzo i lako su dostupne informacije i tehnologija. Kako je bilo na Vašem digitalnom putu, smatrate li da ste se počeli baviti IT sektorom u samim počecima njegove široke primjene u BiH?
Krneta: Moj digitalni put je počeo u Banjaluci prije 31 godinu, kad sam aktivno počeo da se bavim programiranjem, razvojem softvera i bazama podataka. Najveći izazov u navedenom periodu je bilo stalno usavršavanje, odnosno praćenje trendova u razvoju informacionih tehnologija. Ako uzmete u obzir činjenicu da se, naročito u zadnje dvije decenije, trendovi u informacionim tehnologijama mijenjaju velikom brzinom, priznaćete da je bilo neophodno uložiti ogroman trud i vrijeme. Upravo se u IT oblasti najviše može primjeniti koncept cjeloživotnog učenja. Posebno sam ponosan na činjenicu da sam uspješno završio sve softverske projekte koje sam počeo, a bilo ih je više desetina. Pri tome treba imati na umu da se petina softverskih projekata u svijetu nikad ne završi. Vjerujem da je tome doprinijela strast sa kojom pristupam izazovima koji nosi svaki novi softverski projekt, danas, prije deset godina ili na početku karijere.
Zašto ste Vi birali informacione tehnologije? Tada, čini mi se, to nije bio ni profitabilan ni čest izbor.
Krneta: IT sektor sam izabrao jer mi se tada programiranje, razvoj softvera i baze podatake činilo kao zanimljiv hobi. Odabrao sam nešto što me je u tom momentu najviše interesovalo, a kada počnete zarađivati prvi novac baveći se nečim što vas zanima, onda to prerasta u izbor u kojem spajate ugodno sa korisnim.
Radili ste u kompanijama Merx, Metropolis Media International, a i samostalno ste razvijali složene softverske aplikacije koje su do 2002. radile kao podrška poslovanju u više od 30 preduzeća ili organizacija. Ipak, Vaše ime se često veže i za kompaniju „Lanaco“, u koju ste 2002. godine došli na poziciju menadžera Sektora za razvoj softvera. Koji zadaci su bili pred Vama?
Krneta: Dolaskom u „Lanaco“ na rukovodeću poziciju u organizacionom dijelu za razvoj softvera, suočio sam se sa izazovom stvaranja softverskog dijela firme koja će se baviti razvojem aplikativnog softvera, jer se firma prethodno time nije bavila. Siguran sam da sam uspješno odgovorio zadatom, jer je za vrijeme mog rada stvoren sektor sa preko stotinu zaposlenih, koji je uspješno završio sve preuzete softverske projekte.
Koliko dugo ste radili u „Lanacu“ i zašto ste otišli iz kompanije koja je dugo godina bila jedina i vodeća u ovom sektoru?
Krneta: Radio sam punih 16 godina i mogu odgovorno reći da sam u tom periodu u značajnoj mjeri doprineo razvoju firme i informacionog društva u cjelini, čemu svjedoče realizovani softverski projekti, mnoga priznanja i objavljeni naučni i stručni radovi iz tog perioda. Ugovor o radu s pomenutom firmom sam raskinuo prije dvije godine zbog konceptualnog neslaganja s politikom firme. Oduvijek sam se zalagao za kontinuiran rast u svim segmentima, od korištenja najnovijih tehnologija, uključivanja najnovijih naučnih dostignuća u oblasti razvoja softvera, korektnog odnosa prema zaposlenima, sistemu nagrađivanja i širenju poslovanja na druga tržišta. Kada je počelo izostajati sve navedeno u razvojnim planovima firme odlučio sam se za promjenu radne sredine. I brojni drugi, kvalitetni stručnjaci, u tom periodu su razmišljali slično i prekinuli saradnju s navedenom firmom.
Trenutno pored profesorskih obaveza, radite i za „Dwelt software“ d.o.o. Banjaluka na projektu razvoja softverske platforme za podršku energetskom sektoru.
Krneta: Radim i kao konsultant za razvoj softvera u kompaniji Dwelt, koju vodi moj sin Stefan. Moj fokus interesovanja je uglavnom vezan za Data Science, kao multidisciplinarnu oblast, koja koristi naučne metode, algoritme i sisteme da bi izvukla znanje iz strukturiranih i nestrukturiranih podataka. Data Science je povezana sa Data Miningom i Big data tehnologijama. Ukratko, Data Science je koncept objedinjavanja statistike, analize podataka, mašinskog učenja i povezanih metoda kako bi se razumjeli i analizirali stvarni fenomeni pomoću podataka. Koristi tehnike i teorije iz mnogih oblasti u kontekstu matematike, statistike, računarske nauke i teorije informacija.
Softverska platforma za podršku rada u energetskom sektoru predstavlja jedinstveni proizvod u kojem su objedinjena najnovija naučna dostignuća, iskustva iz rada u energetskom sektoru, najnovije tehnologije vodećih proizvođača softvera. Rezultat je Stefanove vizije, te inovativnosti projektanata, inženjera i programera koji su svoju kreativnost ugradili u aplikativni softver. U kvalitet Dweltovog softverskog rješenja uvjerili su se evropski partneri na sajmu energetike u Parizu, u novembru 2019. godine.
Pomenuli ste sina, ali i Vaša ćerka Sofija bavi se IT sektorom. Očito ste uticali na njih. Da li je to bilo namjerno ili su jednostavno zavoljeli Vaš posao?
Krneta: Da li je bilo namjerno ili sticajem okolnosti, teško je procijeniti. Nisam ih nikad forsirao u tom pravcu. Ako djeca odrastaju u kući s mnogo računara, gdje se skoro svaki dan priča o softveru i gdje je kuća puna IT literature, onda je vjerovatnoća da se bave tom oblasti mnogo veća nego da se ne bave. Sin Stefan je završio osnovne i master studije na Ekonomskom fakultetu u Beču, gdje je 2014. godine, zajedno s kolegom sa fakulteta pokrenuo vlastitu startup IT kompaniju, koju je kasnije prodao, te otvorio IT firmu Dwelt u Banjaluci, koja trenutno ima 20 zaposlenih i uspješno radi. Kćerka Sofija je nakon briljantnog završetka osnovnih i master studija, sa prosjekom 9,87 na Fakultetu organizacionih nauka (smjer Informacioni sistemi) Univerziteta u Beogradu, prošle godine upisala interdisciplinarne doktorske studije iz oblasti Vještačke inteligencije na Univerzitetu u Beogradu. Sofija je tokom redovnih studija proglašena za najboljeg mladog istraživača prvog ciklusa studija od strane Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske. Osim toga, ima dosta objavljenih naučnih i stručnih radova na respektabilnim konferencijama i časopisima, te realizovanih softverskih projekata. Trenutno je zaposlena u kompaniji Dwelt kao softver arhitekta.
Naročito zadovoljstvo mi predstavlja činjenica da su me prevazišli u mnogim elementima u IT oblasti.
Dwelt je relativno mlada kompanija. Kako se Vaše iskustvo uklopilo u, može se reći, mladi kolektiv?
Krneta: Mislim da je moje iskustvo uticalo da se sva inovativnost, kreativnost i entuzijazam kompletnog tima Dwelta usmjeri u željenom pravcu. Stalno ističem značaj naučno-istraživačkog rada i aktuelnost razvoja aplikativnog softvera u skladu s najnovijim naučnim dostignućima. Rezultati moje doktorske disertacije i povezanog naučnog rada objavljenog u vrhunskom međunarodnom časopisu sa SCI liste ugrađeni su, između ostalog, u softversku platformu za podršku energetskom sektoru. Osim toga, moji kontakti i poznanstva s profesorima sa vodećih svjetskih univerziteta iz IT oblasti i stručnjacima iz vodećih svjetskih kompanija značajni su za praćenje najnovijih trendova u razvoju softvera. Dodao bih i da su istraživanja proistekla iz rada na softverskoj platformi podloga za tri doktorske disertacije troje mladih stručnjaka Dwelta, a koje se rade na Univerzitetima u Beogradu i Novom Sadu.
Dwelt trenutno zapošljava dvadesetak radnika, vrhunskih inženjera i stručnjaka. Uslovi rada su odlični i u skladu sa Google standardima. Po visini plata zaposlenih Dwelt spada među vodeće tri kompanije u BiH.
Nakon toliko godina u IT sektoru šta su Vam izazovi, šta Vas motiviše?
Krneta: Najveći izazov u IT industriji oduvijek mi je bio da se napravi odgovarajuća i što veća podrška kompanijama i organizacijama u njihovim poslovnim procesima. Zahtjevi korisnika IT sistema su u mnogim stvarima uticali na razvoj informacionih tehnologija, pogotovo aplikativnog softvera. Smatram da je u budućnosti potrebno ostvariti što veću povezanost nauke i prakse da bi IT industrija uspješno odgovorila svim izazovima. U tom smislu najveći izazov u budućnosti mi je kako uspješno povezati naučna dostignuća i najnovija istraživanja sa njihovom praktičnom primjenom sa jedne strane, i sa druge strane motivisanje naučnih radnika sa univerziteta da se uključe u rješavanje praktičnih izazova sa kojima je suočena IT industrija.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu