Društvo

(FOTO) Studentska lista najavila velike promjene za penzionere: Veće penzije 2 puta godišnje i dodatnih 5 odsto za najugroženije

Prijedlog Studentske liste predviđa povećanje penzija dva puta godišnje u Srbiji, uz dodatnih pet odsto za korisnike najnižih penzija.

(FOTO) Studentska lista najavila velike promjene za penzionere: Veće penzije 2 puta godišnje i dodatnih 5 odsto za najugroženije
FOTO: MITAR MITROVIĆ/RAS SRBIJA

Ukidanje trajnih umanjenja za prevremeno penzionisanje nakon 65. godine za određene kategorije građana, kao i primjena tih pravila na postojeće korisnike, takođe su dio predloženih promjena.

Doplata do 15 odsto penzije preminulog supružnika, ukidanje umanjenja za prevremeno penzionisanje nakon 65. godine za pojedine kategorije građana, ali i uvođenje socijalne penzije za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno radnog staža – neke su od promjena koje predviđa program Studentske liste. Evo šta bi to značilo u praksi u poređenju sa pravima koja penzioneri imaju danas.

Pročitajte još

Dva redovna usklađivanja penzija godišnje umjesto jednog, dodatno povećanje od pet odsto za korisnike najnižih primanja i mogućnost da penzioner, uz svoju penziju, dobije i dio primanja preminulog supružnika – neki su od prijedloga Studentske liste u okviru programa iz oblasti rada i socijalnih pitanja, o kojem je „Blic Biznis“ već pisao.

Uvidom u taj program i poređenjem sa važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i pravilima koja objavljuje Republički fond PIO, vidi se da se predložene promjene ne odnose samo na povećanje postojećih penzija. Naime, dio njih podrazumijevao bi uvođenje potpuno novih prava, posebno za starije građane koji nisu ostvarili dovoljno radnog staža, kao i za osobe koje zbog brige o članovima porodice nisu mogle da rade.

Dva usklađivanja penzija godišnje umjesto jednog

Jedna od najvažnijih najavljenih promjena odnosi se na dinamiku povećanja penzija.

Prema važećem članu 80 Zakona o PIO, redovno usklađivanje obavlja se počev od penzije za decembar tekuće godine.

Visina povećanja zavisi od udjela rashoda za penzije u bruto domaćem proizvodu, a zakonska formula uzima u obzir kretanje prosječnih plata i potrošačkih cijena.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

S druge strane, Studentska lista predlaže da se penzije usklađuju dva puta godišnje, kako bi se njihova vrijednost brže prilagođavala promjenama plata i troškova života. Za penzionere bi to značilo češće prilagođavanje primanja ekonomskim kretanjima, umjesto čekanja na jedno redovno godišnje usklađivanje.

Najniže penzije dobile bi dodatnih pet odsto

Pored redovnog povećanja, program predviđa i posebno uvećanje od pet odsto za korisnike najnižih penzija. To bi bila dodatna pomoć ovoj kategoriji penzionera, povrh redovnog usklađivanja koje bi važilo za sve korisnike.

Pročitajte još

U postojećem sistemu postoje zakonom utvrđeni najniži iznosi penzija, koji se razlikuju prema kategoriji osiguranika. Razlika je u tome što sadašnji propisi ne predviđaju univerzalni dodatak od pet odsto za sve koji primaju najnižu penziju.

Nakon smrti supružnika: Do 15 odsto njegove penzije uz vlastitu

Jedna od promjena koja bi mogla značajno da utiče na materijalni položaj starijih domaćinstava jeste prijedlog da preživjeli supružnik dobija doplatu do 15 odsto penzije preminulog partnera. Kako bi to izgledalo na primjeru? Ako je preminuli supružnik primao 50.000 dinara, 15 odsto tog iznosa bilo bi 7.500 dinara i toliko bi iznosila maksimalna doplata na penziju živog supružnika.

Ovaj prijedlog razlikuje se od sadašnjeg sistema porodičnih penzija. Prema važećim pravilima Fonda PIO, porodična penzija za jednog korisnika iznosi 70 odsto penzije koja je pripadala preminulom. Za dva korisnika iznosi 80 odsto, za tri 90, a za četiri i više članova porodice 100 odsto.

Međutim, postoji važno ograničenje – osoba koja već prima vlastitu penziju, a stekne pravo i na porodičnu, prema važećem zakonu može da koristi samo jednu od njih, po vlastitom izboru.

Upravo tu bi predložena doplata predstavljala novinu. Umjesto izbora između vlastite i porodične penzije, preživjeli supružnik mogao bi da zadrži svoje primanje i dobije dodatak vezan za penziju preminulog partnera.

Porodične penzije ispod minimuma: Predviđena dodatna dopuna

Još jedna mjera odnosi se na korisnike čije su porodične penzije ispod odgovarajućeg zakonskog minimuma. Važeći Zakon o PIO već propisuje najniži osnov za određivanje porodične penzije. On se određuje prema starosnoj, odnosno prevremenoj starosnoj penziji preminulog osiguranika, obračunatoj za 20 godina penzijskog staža.

penzioneri u parku
FOTO: MITAR MITROVIĆ/RINGIER

S druge strane, Studentska lista predlaže dodatnu dopunu porodičnih penzija koje ne dostižu odgovarajući zakonski minimum. Nije, međutim, precizirano kako bi se utvrđivala granica do koje bi se primanja dopunjavala.

Prevremena penzija: Ko bi mogao da ostane bez trajnog umanjenja?

Za građane koji su otišli u prevremenu penziju jedna od najznačajnijih najavljenih promjena odnosi se na ukidanje, odnosno smanjenje trajnih umanjenja nakon navršene 65. godine života.

Prema podacima Republičkog fonda PIO, u 2026. godini muškarci i žene mogu da ostvare pravo na prevremenu starosnu penziju sa najmanje 60 godina života i 40 godina staža osiguranja. Cijena ranijeg odlaska u penziju jeste trajno umanjenje primanja od 0,34 odsto za svaki mjesec koji nedostaje do propisane starosne granice. Maksimalno umanjenje može da dostigne 20,4 odsto. Za muškarce se ono računa do 65. godine, a za žene u 2026. godini do 64. godine.

Prema programu Studentske liste, buduća pravila zavisila bi od dužine efektivnog radnog staža:

Za građane sa najmanje 42 godine efektivnog staža, trajno umanjenje bilo bi ukinuto nakon navršene 65. godine.

Za one sa najmanje 40, a manje od 42 godine efektivnog staža, umanjenje bi bilo prepolovljeno nakon 65. godine, a potpuno ukinuto kada napune 70 godina.

Posebno je značajno što program predviđa da se ova pravila ne odnose samo na buduće penzionere već i na postojeće korisnike prevremenih penzija.

Socijalna penzija za starije od 65 godina bez dovoljno staža

Posebno važna novina bila bi uvođenje socijalne penzije za građane koji su navršili 65 godina, ali nisu ostvarili pravo na redovnu starosnu penziju zbog nedovoljnog staža osiguranja.

Prema sadašnjim pravilima, muškarac u 2026. godini može da ostvari starosnu penziju sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, dok je za žene starosna granica 64 godine, takođe uz najmanje 15 godina staža. Postoji i mogućnost odlaska u penziju sa 45 godina staža, bez obzira na godine života.

Studentska lista, pak, predlaže da se uvede socijalna penzija za osobe starije od 65 godina koje nemaju dovoljno staža ili uopšte nisu ostvarile pravo na penziju. Prema predstavljenom programu, njen puni iznos odgovarao bi najnižoj poljoprivrednoj penziji. Ovo bi predstavljalo novo pravo za starije građane koji su tokom radnog vijeka ostali van sistema penzijskog osiguranja ili nisu uspjeli da prikupe dovoljan broj godina staža.

Roditeljima i njegovateljima do pet godina dodatnog staža

Ovaj program u oblasti rada i socijalnih pitanja predviđa i promjenu koja se odnosi na ljude koji zbog brige o članovima porodice nisu mogli da budu zaposleni ili da redovno rade.

Prema važećim propisima, sama činjenica da neko brine o djetetu ili odraslom članu porodice ne znači automatsko priznavanje penzijskog staža. Postoje pojedina posebna prava i zakonski izuzeci, ali ne i opšte pravo na staž po osnovu porodične njege.

šetnja majki sa kolicima
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Prijedlog Studentske liste, s druge strane, jeste da država iz budžeta uplaćuje doprinose roditeljima i njegovateljima koji intenzivno brinu o djetetu ili odrasloj osobi kojoj je potrebna tuđa njega, čime bi mogli da ostvare do pet godina penzijskog staža tokom radnog vijeka.

Poljoprivrednicima otpis kamata i mogućnost rješavanja dugovanja

Poseban dio programa posvećen je poljoprivrednim osiguranicima koji imaju neizmirene obaveze po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja.

Trenutno, prema važećim propisima, poljoprivrednici koji su obavezno osigurani dužni su da plaćaju doprinose. Neuplaćene obaveze mogu da utiču na priznavanje staža, a samim tim i na ostvarivanje prava na penziju.

Studentska lista predlaže reviziju dugovanja i otpis zateznih kamata, uz više mogućnosti za rješavanje glavnice. Među njima su dugoročna otplata, dobrovoljni otkup nedostajućeg staža i djelimičan otpis duga uz odricanje od odgovarajućeg nepriznatog staža.

Uz to, predviđena je i subvencionisana osnovica za obračun doprinosa za mala tržišna gazdinstva, dok bi gazdinstva sa niskim prihodima i nekomercijalna gazdinstva bila obuhvaćena sistemom socijalnih penzija.

Ko bi najviše dobio, a šta još nije poznato?

Prijedlozi Studentske liste obuhvataju nekoliko različitih grupa stanovništva. Kako je navedeno u programu iz oblasti rada i socijalnih pitanja, najdirektniju korist od promjena imali bi korisnici najnižih penzija, penzioneri sa trajnim umanjenjem zbog prevremenog odlaska u penziju, preživjeli supružnici, ali i stariji građani koji nisu ostvarili pravo na penziju.

Posebno bi se promijenio položaj roditelja i njegovatelja koji su zbog brige o članovima porodice ostali bez mogućnosti da ostvare pun penzijski staž.

Za sada je izvjesno samo da nijedna od ovih najavljenih novina ne predstavlja automatsko pravo. Za njihovu primjenu bile bi potrebne odgovarajuće izmjene postojećih zakona i propisa, precizno definisani uslovi i obezbijeđena sredstva za finansiranje, piše Blic.