Magazin

ELIKSIR MLADOSTI ZA PENZIONERE Naučnici otkrili kako samo sat vremena sedmično može usporiti starenje

Nova naučna studija potvrdila je da podmlađivanje ćelija ne zahtijeva skupe tretmane, već da rješenje leži u aktivnosti koju mnogi zanemaruju, a koja najviše pogoduje penzionerima.

deda, penzioner, muzika
FOTO: ANDREA PIACQUADIO/PEXELS

Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu „Social Science & Medicine“ donosi fantastične vijesti: volontiranje od samo jednog sata sedmično povezano je sa znatno sporijim biološkim starenjem!

Naučnici su analizirali podatke 2.605 Amerikanaca starijih od 62 godine i utvrdili da osobe koje volontiraju imaju značajno mlađe ćelije i tkiva u poređenju sa svojim vršnjacima koji to ne rade.

Šta je zapravo biološko starenje?

Pročitajte još

Dok hronološka starost označava prost broj godina proživljenih od rođenja, biološka starost mjeri koliko su zaista stare naše ćelije i tkiva. U ovom istraživanju naučnici su koristili napredne epigenetske testove koji posmatraju kako životne navike i okruženje utiču na ekspresiju DNK.

Kako objašnjava dr Geri Smol, sa starenjem dolazi do „trošenja“ genetskog materijala, zbog čega je biološka starost ključni pokazatelj opšteg zdravlja i očekivanog životnog vijeka. Ukoliko, na primjer, osoba od 40 godina ima biološku starost od 60 godina, to je jasan signal narušenog zdravlja i smanjene dugovječnosti.

Ko ima najviše koristi?

Rezultati studije otkrili su nekoliko ključnih činjenica:

Od jednog do četiri sata sedmično čini čuda: Osobe koje volontiraju od jednog do četiri sata sedmično imaju znatno sporije biološko starenje u odnosu na one koji uopšte ne volontiraju.

Najveći efekat kod penzionera: Kod penzionera je uočena najjača povezanost između volontiranja i podmlađivanja ćelija, čak i pri samo jednom satu aktivnosti sedmično.

Više volontiranja – veća korist: Osobe koje volontiraju više od četiri sata sedmično ostvarile su najveće smanjenje ubrzanja biološkog starenja.

Posebno je fascinantno to što su istraživači kontrolisali i druge zdravstvene faktore, poput fizičke aktivnosti, pušenja, konzumiranja alkohola i gojaznosti, a veza između volontiranja i sporijeg starenja ostala je potpuno jasna!

Trostruki „eliksir mladosti“

Stručnjaci ističu da volontiranje djeluje na organizam kroz spoj fizičkih, socijalnih i psiholoških koristi:

Fizička aktivnost: Volontiranje često uključuje kretanje i šetnju, što direktno doprinosi zdravijem starenju.

Socijalna povezanost: Dr Sadžad Zalzala objašnjava da volontiranje pruža dragocjenu društvenu mrežu i smanjuje stres. Dr Smol dodaje da usamljene osobe brže stare i da emotivne veze pomažu u produženju životnog vijeka.

Osjećaj svrhe: Pomažući drugima, ljudi dobijaju psihološki podsticaj i osjećaj svrhe koji čuva mentalno zdravlje.

Iako stručnjaci napominju da volontiranje zahtijeva određeni nivo zdravlja i slobodnog vremena, jasna poruka naučnika jeste da bi podsticanje ove aktivnosti moglo postati ključni dio javnozdravstvenih politika za dugovječnost, navodi ŽenaBlic.