Društvo

Hrvatska diže minimalnu alimentaciju: Nove promjene najviše utiču na tinejdžere i studente

Minimalna alimentacija u Hrvatskoj od 2026. godine biće povećana za oko 20 evra, a novi iznosi zavisiće od uzrasta djeteta.

novčanice evra
FOTO: NIKOLA MORAČA/RINGIER

Prema novoj odluci, roditelj koji ne živi sa djetetom moraće mjesečno da plaća najmanje:

246 evra za dijete do 6 godina,

290 evra za djecu od 7 do 12 godina,

319 evra za tinejdžere od 13 do 18 godina.

Isti iznos od 319 evra odnosiće se i na punoljetno dijete koje redovno studira, najduže do 26. godine života.

Minimalni iznosi alimentacije određuju se jednom godišnje i računaju se na osnovu prosječne neto plate u državi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosečna plata u Hrvatskoj tokom 2025. godine iznosila je 1.449 evra.

Pročitajte još

Zakonom je određeno da minimalna alimentacija iznosi:

17 odsto prosečne plate za mlađu djecu,

20 odsto za djecu uzrasta od 7 do 12 godina,

22 odsto za stariju djecu i studente.

Do sada su minimalni iznosi bili 224, 264 i 290 evra, pa novo povećanje donosi dodatno finansijsko opterećenje roditeljima koji plaćaju izdržavanje.

Postoji i posebna tabela koja određuje visinu alimentacije prema primanjima roditelja koji plaća izdržavanje. Tabela obuhvata 17 platnih razreda, za plate od 1.449 do 4.600 evra.

Ako roditelj ima mjesečna primanja veća od 4.600 evra, sud može odrediti i veću alimentaciju od propisanog maksimuma. Međutim, pritom mora da vodi računa da novac bude namenjen potrebama djeteta, a ne povećanju životnog standarda drugog roditelja.

Pored promena vezanih za alimentaciju, hrvatsko Ministarstvo rada, penzijskog sistema, porodice i socijalne politike priprema i izmjene pravilnika o socijalnim uslugama.

Nove mjere odnose se na uslove smještaja korisnika socijalnih usluga, opremu i broj zaposlenih. Cilj izmjena je da se sistem prilagodi problemima iz prakse i nedostatku radne snage.

Planirano je proširenje broja zanimanja koja mogu raditi kao vaspitači, uvođenje novih radnih mjesta u sistem socijalne zaštite, kao i fleksibilnija pravila zapošljavanja u skladu sa stanjem na tržištu rada i potrebama ustanova, prenosi Poslovni.