Društvo

13. PLATA ILI VELIKA ILUZIJA? Sindikat upozorava na opasnu zamku za radničke džepove

Sredinom aprila lider SNSD Milorad Dodik je saopštio da se planira uvođenje 13. plate u Republici Srpskoj koja ne bi bila oporezovana. Iako je najavljeno da bi ovo pitanje moglo biti riješeno za mjesec ili dva, do toga još nije došlo, a ne postoje ni zvanični pregovori i ovom pitanju.

13. PLATA ILI VELIKA ILUZIJA? Sindikat upozorava na opasnu zamku za radničke džepove
FOTO: D. BOŽIĆ/RINGIER

Dok radnici čekaju dobre vijesti, sve se svelo na objave i optužbe na društvenim mrežama.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske i vlasnik lanca pekara o ovom pitanju izjasnio se na društvenoj mreži X iznoseći optužbe na račun sindikata.

– Sindikat se bori protiv opcije 13. plate i pritišće vladu da propiše poslodavcima obavezan regres. Istovremeno nemaju petlju tražiti od iste vlade prevoz, topli obrok i regres za radnike u javnom sektoru. Još jedna lažna briga za radnika i poslodavca – naveo je Trivić.

Saša Trivić
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Suština problema sa 13. platom je u tome što ona ne bi bila zakonska obaveza već opcija, “može i ne mora”, što bi otvarilo prostor poslodavcima da kroz postojeće stimulacije samo izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa, a da radnici realno ne dobiju nikakav novi novac.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske objasnio je da je problem i što trenutni koncept omogućava selektivnu isplatu samo pojedinim radnicima, čime se stvara diskriminacija unutar firmi, a prijeti opasnost i da se  na ovaj način uskrate milioni maraka Fondu PIO i Fondu zdravstvenog osiguranja Srpske.

On strahuje da se iza priče o 13. plati krije pokušaj davanja benefita isključivo poslodavcima, dok radnici od toga ne bi imali realne koristi.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Od 2015. godine pravo na regres radnika je propisano kao zakonska obaveza, koju, nažalost, 90% radnika ne može ostvariti iz razloga što u Srpskoj nemamo potpisane kolektivne ugovore u privredi ili drugi akt kojim bi se definisao minimalan iznos regresa, kao što je urađeno za iznos toplog obroka – istakao je Stanković i dodao da Sindikat traži od Vlade da utvrdi minimalan iznos regresa za sve.

On je objasnio da su u javnom sektoru topli obrok i regres sastavni dio plate, a prevoz imaju svi radnici i u javnom sektoru.

– Savez sindikata Republike Srpske insistira da se i regres i za javni sektor vrati kao pravo i da se on posebno iskaže, odnosno da ne bude sastavni dio plate radnika – rekao je on.

Pročitajte još

Dok radnici očekuju još jednu punu platu na kraju godine, namjera poslodavaca je, tvrdi Stanković, samo da stimulacije i nagrade koje već isplaćuju pretvore u neoporeziva davanja kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak.

Cilj je da ono što radnici već dobijaju bude neoporezivo. Zahtjev Saveza sindikata je da se to odnosi na sve radnike, a ne selektivno, jer ako poslodavac može odlučiti da od 100 radnika to isplati samo za 2 ili 5, pa bismo imamo diskriminaciju radnika. On može reći: “Ja ću isplatiti rukovodiocima i to je to” – objasnio je on.

Upozorio je da ovaj model otvara vrata fiktivnom smanjenju plata i prebacivanju redovne zarade u zonu “stimulacije”.

– Zakonski minimum za visoku stručnu spremu je 1.450 KM. Neko ko trenutno isplaćuje 1.700 KM, mogao bi sada da smanji platu ponovo na 1.450 KM i da te mjesečne razlike od 300 KM pretvori u tu neku dodatnu platu. Sve ono što je radnik u suštini primao, i dalje će primati u istom iznosu, a poslodavac se oslobodi poreza i doprinosa. To je isključivi benefit poslodavcima, a radnici realno nemaju koristi – objasnio je Stanković.

Prema njegovim riječima  ovakvo rješenje bi moglo donijeti  milionske gubitke za budžet i fondove.

– Vjerujte da bi to bilo desetine miliona manje i radnicima i kroz doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje, ukoliko bi se na takav način nešto usvojilo – upozorava on.

Umjesto labavog koncepta 13. plate koji guraju poslodavci, Sindikat kao rješenje nudi ono što je već zakonska obaveza.

– Mi ne želimo selektivnu primjenu, želimo da se odnosi na sve radnike i da to bude dodatno davanje, a ne da se izvlači iz postojećih primanja. Ovaj koncept koji oni predlažu je fakultativan. Ako bi išli preko regresa, pošto je to zakonska obaveza, onda bi poslodavac morao to isplaćivati, ali bi mu se izašlo u susret tako što bi se taj iznos oslobodio poreza i doprinosa – dodao je Goran Stanković.