Prema najavama meteorologa, ozbiljniji pad temperature moguć je već krajem septembra, oko početka jeseni, kada najavljuju da bi na najvišim planinama u Srbiji moglo da dođe i do prvih snježnih padavina.
Da snijeg na Kopaoniku i Goliji krajem septembra ipak nije neuobičajena pojava, potvrdio je i meteorolog Ivan Ristić.
– Obično prvi snijeg na planinama, znači, govorim o Kopaoniku i Goliji, pada ili krajem septembra, negdje oko 23. septembra, ili početkom oktobra. To su neki normalni termini za te prve snježne padavine – objašnjava meteorolog.
Prema njegovim riječima, nekada su prve snježne padavine na planinama mogle da se dogode i ranije.
– Pre 80-ih godina, kada je bilo još hladnije, prije ovog globalnog zagrijavanja, čak se dešavalo da prvi snijeg padne krajem avgusta – navodi on.
Kada stiže snijeg u niže predjele
Ipak, za niže predjele Srbije situacija je drugačija. Tamo se prvi snijeg, po pravilu, očekuje znatno kasnije, najčešće u novembru.
– Obično to bude u trećoj dekadi novembra – kaže meteorolog Ristić, podsećajući da je najraniji zabilježeni snijeg u Beogradu padao već oko 20. oktobra, dok je uobičajeni termin za prvi snijeg u glavnom gradu oko 26. novembra.
Ipak, vremenske prilike mogu veoma brzo da se promijene, pa prelazak iz gotovo ljetnjih temperatura u kasnu jesen ili čak zimske uslove nije nemoguć, posebno na planinama.
Kao primjer koliko brzo može da stigne ozbiljnije zahlađenje, meteorolog podsjeća na prošlu godinu, kada je početkom oktobra u pojedinim dijelovima Srbije pao prvi snijeg.
– Početkom oktobra palo je skoro 60 centimetara snijega, 4. oktobra, a na Kopaoniku je bilo šest stepeni – podsjetio je Ristić.
Da li nas čeka hladna i snježna zima
Rani sneg na planinama sam po sebi nije dovoljan da se sa sigurnošću prognozira kakva će biti cijela zima, ali meteorolog ukazuje i na jedan faktor koji bi, prema njegovoj procjeni, mogao da utiče na predstojeću sezonu.
– Trenutno El Ninjo, taj poremećaj na Pacifiku, je znatno izražen – kaže on, navodeći da bi takva situacija mogla da doprinese drugačijem obrascu vremena nad Evropom.
El Ninjo je prirodni klimatski fenomen koji nastaje kada se površinske vode centralnog i istočnog dijela tropskog Pacifika zagriju više nego što je uobičajeno. Iako se promjene dešavaju hiljadama kilometara daleko od Evrope, one mogu da utiču na atmosfersku cirkulaciju i promjene vremenskih obrazaca širom svijeta, piše Blic.
Prema Ristićevoj procjeni, upravo zbog ovog fenomena, postoji mogućnost da predstojeća zima bude “malo oštrija, hladnija i snježnija” kod nas.
Za sada, međutim, ostaje da sačekamo treću dekadu septembra i vidimo da li će se najave sa meteoroloških karata ostvariti. Ukoliko dođe do jačeg prodora hladnog vazduha, najviši planinski predjeli među prvima bi mogli da se zabijеlе.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.