Društvo

Uskoro počinje zimsko računanje vremena: Kazaljke pomjeramo najranije u posljednjih 11 godina

Region 25. oktobra prelazi na zimsko računanje vremena, a ta promjena najviše će se osjetiti u popodnevnim i večernjim satima.

Uskoro počinje zimsko računanje vremena: Kazaljke pomjeramo najranije u posljednjih 11 godina
FOTO: MIRIAM ALONSO/PEXELS

Dan će naizgled “kraće trajati”, jer će sunce zalaziti ranije, pa će mrak padati već tokom kasnijeg popodneva.

Kazaljke će se te noći pomjeriti unazad – kada sat otkuca tri časa, vraća se na dva, čime se dobija dodatnih 60 minuta sna. Promjena se, prema ustaljenoj praksi, obavlja posljednjeg vikenda u oktobru.

Ove godine sat ćemo vratiti unazad 25. oktobra, što je najraniji datum za promjenu računanja vremena u posljednjih jedanaest godina. Istog datuma prelazak na zimsko računanje vremena posljednji put je obavljen 2014. godine.

Jutra svjetlija, ali mrak stiže ranije

Iako će nakon pomjeranja sata jutarnji sati biti svjetliji, glavna promjena biće u drugom dijelu dana. Sunce će zalaziti ranije, pa će građani koji sa posla ili iz škole kreću u kasnijim popodnevnim satima mnogo ranije imati utisak da je nastupila noć.

To će posebno biti primjetno kod vozača i pješaka, ali i kod svih koji svakodnevne obaveze završavaju predveče.

Kako se budemo približavali zimi, period dnevne svjetlosti nakon 17 časova biće sve kraći, pa će večernji mrak dolaziti sve ranije.

Promjena kazaljki može da utiče i na svakodnevni ritam. Kod pojedinih ljudi nekoliko dana može biti potrebno da se organizam navikne na novi raspored spavanja i buđenja. Zbog toga se savjetuje da se u periodu oko promjene sata vodi računa o dovoljnom odmoru i redovnom odlasku na spavanje.

Kada ćemo ponovo pomjerati sat?

Zimsko računanje vremena će ostati do posljednjeg vikenda u martu naredne godine, kada se sat ponovo pomjera unaprijed i počinje letnje računanje vremena.

Tada se gubi jedan sat sna, ali se zauzvrat dobija više dnevne svjetlosti u večernjim satima.

Zašto uopšte pomjeramo kazaljke?

Razlog za postojanje letnjeg računanja vremena jeste pokušaj da se što bolje iskoristi prirodna dnevna svjetlost tokom dužih ljetnih dana.

Tokom leta sat se pomjera unaprijed kako bi se dnevna svjetlost “prebacila” u kasnije sate. Tako se ranije svane, ali sunce zalazi kasnije, što ljudima omogućava da više vremena provedu uz dnevnu svjetlost nakon radnog vremena.

Zimsko računanje vremena smatra se prirodnijim, odnosno bližim položaju Sunca u odnosu na društveni raspored.

Sve je počelo mnogo prije modernih satova

Ideja o drugačijem korišćenju dnevne svjetlosti nije nova. Još Bendžamin Frenklin je 1784. godine objavio tekst u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju kako bi se tokom dana bolje koristila prirodna svjetlost i smanjila potrošnja svijeća.

Više od jednog veka kasnije, novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson otišao je korak dalje. On je 1895. godine predložio pomjeranje kazaljki kako bi se tokom ljetnih mjeseci više koristila dnevna svjetlost u poslijepodnevnim i večernjim satima.

Ideja je vremenom prihvaćena u različitim dijelovima svijeta, a ljetnje i zimsko računanje vremena postali su dio svakodnevice brojnih država, piše Kurir.