Društvo

Džaba plata, ako ti POSAO UNIŠTAVA ŽIVOT: Evo šta od poslodavca očekuje 35 odsto radnika u BiH (FOTO, VIDEO)

Plata je bitna, ali nije presudna, jer nema tog novca koji ljudima može nadoknaditi vrijeme provedeno s porodicom ili slobodne dane za odmor i opuštanje.

radnice u fabričkom krugu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Balans između posla i privatnog života na Zapadu je već odavno najvažniji faktor pri odabiru radnog mjesta, a istraživanja pokazuju da je to postalo bitno i radnicima u BiH.

U istraživanju, koje je nedavno sproveo portal MojPosao.ba, čak 35 odsto ispitanika je navelo da im je za odluku o izboru radnog mjesta, uz platu, najvažnija upravo ravnoteža između posla i privatnog života.

Dakle, građani BiH sve teže pristaju na poslove koji uključuju prekovremeni ili iscrpljujući rad i na život u kojem svoju djecu ne viđaju danima, a vikende i godišnje odmore ne mogu planirati, jer moraju uvijek biti poslodavcima na usluzi.

Rad od kuće

„Luksuz“ da razmišljaju na ovakav način radnicima u BiH omogućen je tek u posljednjih nekoliko godina, jer zbog iseljavanja ljudi i hroničnog manjka radne snage mogu birati poslove i postavljati svoje uslove.

Mnoge stvari su se na ovom polju „izbistrile“ u vrijeme kovid pandemije. Tada se vidjelo koliko su bitni zdravlje i porodična povezanost. Uz to, ispostavilo se da rad od kuće i fleksibilno radno vrijeme u mnogim branšama mogu biti dobitna kombinacija.

Ove teme su bile u fokusu panela “Politike podrške porodici u Republici Srpskoj”, koji je nedavno održan u Banjaluci, u organizaciji Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS i Društva psihologa RS, uz podršku UNICEF-a.

Dr Sanja Radetić Lovrić iz Društva psihologa RS podsjetila je na rezultate istraživanja „Izazovi i snaga porodice u vreme pandemije“, kojim su obuhvaćene 2.053 porodice iz 58 opština i gradova u RS.

– Rad od kuće doprineo je boljoj komunikaciji između roditelja i djece, te među partnerima, ali se ispostavilo da su porodice kovid krizu pregurale same, oslanjajući se gotovo isključivo na sopstvene snage – rekla je Sanja Radetić Lovrić.

FOTO: SRPSKAINFO
FOTO: SRPSKAINFO

Ona je upozorila da takva situacija, ako potraje, može iscrpiti snagu porodice i nepovoljno uticati na njen dalji razvoj i dobrobit.

– Savremena porodica ipak ne može sve sama, potrebna joj je podrška društvene zajednice na svim nivoima – istakla je Radetić Lovrić.

U tu podršku spada i razumijevanje poslodavaca, kako balansiranje između profesionalnih i porodičnih obaveza za radnike ne bi postao prevelik teret.

“Prepakivanje” radnih mjesta

Sandra Kukić iz odjela za zaštitu dece u UNICEF BiH istakla je da je za dobrobit cijelog društva, a pogotovo najmlađih, neophodno „prepakivanje“ radnih mjesta.

– Radna mjesta treba da budu usklađena sa potrebama porodica i djece. Djetetu je neophodna puna briga i podrška u prvih 1.000 dana, odnosno prve tri godine života. Ono što se u tom dobu propusti kasnije je nemoguće nadoknaditi – rekla je Sandra Kukić.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, smatra da su mnoga radna mjesta već „redizajnirana“, i to baš u doba korona krize.

FOTO:  GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

– Ispostavilo se da rad na daljinu, odnosno rad od kuće, kao i klizno radno vrijeme, smanjuju troškove poslovanja i povećavaju produktivnost. To je jedna od rijetkih situacija u kojima se interesi radnika i poslodavaca poklapaju – kaže Grabovac.

Priznaje, međutim, da su ova rješenja primjenjiva samo u nekim branšama, poput IT i finansijskog sektora.

Pročitajte još

A upravo ovi sektori su u povlaštenom položaju, jer su u njima zarade najveće, a „glad“ za kvalifikovanom radnom snagom najizraženija.

Ali, šta je sa hiljadama radnika u BiH koji hljeb zarađuju u fabrikama, trgovinama, ugostiteljstvu, građevinarstvu? Kako će ovi radnici primorati poslodavce da poštuju njihovo slobodno vrijeme i pravo na privatni život?

Sve na ženinim plećima

U sindikatima ističu da je situacija naročito teška u branšama u kojima većinu radne snage čine žene: u tekstilnoj i obućarskoj industriji i u oblasti trgovine.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, kaže da su mnoge industrijske radnice i radnici primorani da rade prekovremeno, ponekad i subotama, i da ne mogu koristiti godišnji odmor po svom izboru, nego kada poslodavac odredi kolektivni godišnji.

– I šta ako je kolektivni odmor u septembru, kada djeca kreću u školu, dok ljeti, kad su učenici na rapustu, zaposleni roditelji ne mogu provesti vrijeme sa svojom djecom – kaže Stanković.

Posebno su, dodaje, pogođene zaposlene majke, jer je naše društvo još uvijek patrijarhalno, pa se od žene očekuje da, bez obzira na posao, preuzme svu brigu oko djece i porodice.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

– U takvim uslovima je zbilja teško uskladiti posao i privatni život i to je jedan od razloga što radnici odlaze – zaključuje Stanković.

Odlazak u inostranstvo

Sa ovom ocjenom saglasan je i Adis Kečo, šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata BIH.

– U Federaciji BiH minimalna plata je 596 KM, a neki radnici moraju za to raditi i do 12 sati dnevno. I onda radnik kaže: ako već nisam s porodicom, odoh u inostranstvo, da bar znam za šta radim, da svojoj djeci obezbijedim pristojan život – objašnjava on.

Iako se u posljednjih 10-ak godina situacija drastično promijenila, jer je radnika sve manje, poslodavci ipak nisu promijenili način razmišljanja, smatra Kečo.

– Oni ne razmišljaju o tome kako žive njihovi radnici, niti brinu o njihovim porodicama i slobodnom vremenu. Oni samo misle na svoj profit i brinu kako bi što više iskoristili radnike, a da ih što manje plate – kaže Kečo.

Gdje tata i mama provode vrijeme

Poslodavci često očekuju da zaposleni, kada dođu na posao, „ostave pred vratima“ emocije i porodične brige, ali psiholozi upozoravaju da je to nemoguće.

– Bilo bi mnogo svrsishodnije da kompanije, na primjer, organizuju porodične dane, ili da omoguće zaposlenima da svoju djecu dovedu na radno mjesto, da ona vide gdje mama ili tata provode vrijeme kada nisu sa njima – smatra psihoterapeutkinja Tatjana Preradović Sjenica.

Porodiljsko za očeve

Osim razumijevanja poslodavaca, za kvalitetniji porodični život zaposlenih roditelja i njihove djece neophodna i promjena shvatanja i više rodne ravnopravnosti u podjeli obaveza, ističe Sandra Kukić iz UNICEF.

– Bitno je da sav teret ne padne na pleća zaposlenih majki, da i očevi koriste prava koja im omogućavaju zakoni, kako bi se više posvetili djeci – ističe Sandra Kukić, a sa ovim stavom su saglasni i sindikalci.

Jedno od ključnih prava iz ove oblasti je pravo očeva da koriste porodiljsko odsustvo. U RS je Zakonom o radu propisano je da porodiljsko odsustvo koje je započela majka, 60 dana nakon rođenja bebe, umjesto majke može da koristi zaposleni otac djeteta. Ipak, rijetki su očevi koji to učine. Prema podacima Javnog fonda za dečju zaštitu RS, u prošloj godini je porodiljsko koristilo manje od jedan odsto očeva. Tokom 2022. na porodiljskom su bile 4.542 mame i samo 40 tata.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije