Ako želimo da se Srbija jednog dana izvini Kosovu, moramo da se pomirimo. Opraštanje nije tako lako, to je proces. Tako da moramo da napravimo mir. A, raditi za mir je mnogo teže. Ima nekih koji kažu da je mir mnogo teži od rata. Ja nisam ratovao, ja više volim mir. Naravno, rat je posljednje sredstvo – rekao je Rama za Politički debatni klub (KDP), makedonski portal na albanskom jeziku.
On je kazao da je Balkan region u kome Rusija ima najveći uticaj na evropskom kontinentu.
Rama je istakao da je taj uticaj, kada je riječ o albanskoj teritoriji, minimalan, ali i dalje opasan u regionu, jer podriva ciljeve evroatlantskih integracija.
– Balkan je i najslabija karika u čitavom lancu evropskih država u odnosu na ruski uticaj. Unutar Balkana imamo dvije potpuno suprotne realnosti. Imamo albansku realnost, Albaniju i Kosovo, gde je ruski uticaj minimalan, iako napori Rusije da utiče ovdje nisu izostali – dodao je Rama.
Kazao je da je bilo pokušaja da se izazovu nemiri u Albaniji, iako je uticaj Rusije mali.
– Nažalost, našli su Albance preko kojih su pokušali da nanesu štetu, finansirajući ih. Ali, na kraju krajeva, Albanci nisu narod koji ima bilo kakvu nostalgiju za Rusijom. Rusija je velika zemlja sa izuzetnom kulturom, izvanrednom istorijom, velikim vrijednostima, mnogo genija. Ali, današnja Rusija je država koja nije ništa od toga. Dok Rusija ima drugačije odnose sa drugim zemljama i druge zemlje imaju različite pristupe Rusiji u smislu uticaja i cijeli slovensko-pravoslavni svijet je pod uticajem Rusije, posebno srpski, iz istorijskih razloga, i zbog tradicionalnih političkih veza – objasnio je Rama.
O uticaju Rusije
Povodom velikog ruskog uticaja u Srbiji, Rama je rekao da je važno što je čitava šestorka Zapadnog Balkana zadržala jedinstvo u odnosu na rat u Ukrajini, u političkom i institucionalnom aspektu u Ujedinjenim nacijama.
– Emocije su važne za snimanje filmova, za pisanje uspomena, za doživljavanje svoje istorije da biste je prenijeli generacijama, ali interesi su ono što određuje odnose između država i odnose jednog regiona – ukazao je on.
Prema njegovim riječima, interes Zapada i Albanaca je da se Srbija svrsta uz EU i SAD, a ne da se izoluje.
– Šta je naš interes? Da Srbija bude izolovana, da se Srbija pretvori u destruktivnu silu ili da se Srbija integriše sa svim teškoćama, sa svim preprekama, sa svim tim svojim borbama? Kažem da je ovo drugo važnije. Ono što je najvažnije za budućnost naše djece na ovim prostorima, jeste da im prenesemo strast da se ne bore jedni protiv drugih – poručio je Rama.
O suđenju vođama OVK
Govoreći o suđenju bivšim vođama OVK, rekao je da je strašna činjenica da je Hašim Tači odveden u Hag bez optužnice, dok je bio na funkciji šefa države.
– Nijedna druga zemlja to ne bi prihvatila, nikada. I niko se u bilo kojoj drugoj zemlji ne bi usudio da zatvori predsjednika i kaže mu – “hajde, ulazi ovdje u zatvor dok mi formulišemo optužnicu”. Sada je suđenje počelo. Ovo je proces koji će biti težak i dug. Ali, vjerujem da na kraju ovaj proces neće uspjeti da kriminalizuje borbu za slobodu Kosova. U međuvremenu, mi ćemo se sa svoje strane potruditi, da ne utičemo na proces, jer na njega ne možemo da utičemo, ali ćemo se potruditi da olakšamo teret blata bačenog na OVK kroz halucinantni izvještaj Dika Martija koji se, nažalost, pretvorio u zvanični izvještaj Savjeta Evrope. Prikupili smo potpise pet poslaničkih grupa za reviziju te rezolucije, jer nije bilo trgovine organima – rekao je Rama.
Kazao je i da je za njega pitanje OVK i Hašima Tačija od velikog značaja za naciju i to ne samo za Kosovo, već za cijeli albanski narod.
– Ako izreka “jedan narod, jedan stav” može negdje da se primijeni to je upravo na to da je borba OVK neprikosnovena, čista je kao suza onima koji su donijeli slobodu Kosova. Kriminalizacija rata i tretman vođa tog rata kao zločinaca je duboka uvreda kojoj se svi zajedno moramo oduprijeti – podvukao je on.
O “Otvorenom Balkanu”
Govoreći o Berlinskom procesu i “Otvorenom Balkanu” Rama je kazao da su obje inicijative važne.
– One su međusobno komplementarne, to je vrlo jasno. Ne postoji ništa u “Otvorenom Balkanu” što nije u okviru Berlinskog procesa, nema ničega u okviru Berlinskog procesa što isključuje “Otvoreni Balkan” – objasnio je on, dodajući da Berlinski proces koordiniraju strani partneri, dok je “‘Otvoreni Balkan” proces koji vodimo mi”, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu