Politika

Eskobar o Kosovu, dešavanjima u Skupštini i francusko-njemačkom planu "Za EU međusobno priznanje je KRAJNJI CILJ"

U potpunosti podržavamo dijalog koji vodi EU u cilju normalizacije odnosa Beograda i Prištine, a za nas bi međusobno priznanje trebalo da bude krajnji cilj.

Eskobar o Kosovu, dešavanjima u Skupštini i francusko-njemačkom planu "Za EU međusobno priznanje je KRAJNJI CILJ"
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Mislimo da sve zemlje regiona treba da se međusobno priznaju, da smanje barijere u trgovini, da pomognu u rješavanju nekih od otvorenih problema preostalih iz 90-ih i da krenu naprijed ka evropskim integracijama, rekao je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar.

Iako SAD ne učestvuju u tekućim pregovorima, Eskobar je aktivan posmatrač u dijalogu uz podršku EU koji SAD podržava.

– Veoma blisko sarađujem sa Miroslavom Lajčakom, ali dijalog i dalje u potpunosti olakšava EU. Ne učestvujem u pregovorima – pojasnio je Eskobar.

Na pitanje koje su glavne tačke zabrinutosti o kojima, kao posmatrač, obavještava sekretara Blinkena u vezi sa oblastima stalne krize, Eskobar kaže da dijalog ima dobar plan.

Pročitajte još

– Pa, prije svega, mislimo da dijalog ima dobar plan. Sada mislimo da je francusko-njemački prijedlog koji podržavamo – bio sam tamo kada su ga iznijeli – bio važan korak u normalizaciji. To je odlična mapa puta, nadamo se da će ga obje strane prihvatiti i odmah početi sa njegovom primjenom. Ali, u međuvremenu, postoji dosta oblasti koje postoje u okviru Briselskog sporazuma koje ostaju neispunjene. Jedna od najvažnijih je Zajednica opština sa srpskom većinom – naveo je on.

“Konstruktivan angažman”

Sekretar Blinken je nedavno telefonirao predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Prema riječima Neda Prajsa (portparola Stejt Departmenta), on je “zahvalio” Vučiću na konstruktivnom angažovanju na predlogu EU za normalizaciju odnosa sa Kosovom.

Upitan šta SAD smatraju “konstruktivnim angažmanom“, Eskobar kaže da je to spremnost da se razmotri svaka tačka sporazuma.

– Spremni su da razmotre svaku tačku sporazuma. Oni su voljni da odmah počnu implementaciju i pregovore o aneksima, povezanim aneksima. Tako da je to zaista konstruktivno – objasnio je Eskobar.

Povodom započetog dijaloga u Skupštini Srbije o tome šta bi značilo da prihvati francusko-njemački prijedlog za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, Eskobar kaže da je to značajan korak naprijed.

– Reakcije su normalne. Pitanje Kosova je veoma emotivno pitanje za Srbiju. Brinu šta to znači za budućnost, šta znači za Srbe koji tamo žive – rekao je Eskobar.

FOTO: EU/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: EU/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Skupština Srbije, dodao je Eskobar, je “dobar forum za diskusiju“, mjesto gdje mogu da se čuju svi glasovi.

– Čujete ljude koji se jako protive sporazumu, i čujete ljude koji se protive elementima sporazuma, ali ga generalno podržavaju. I čujete od predsjednika o potrebi da se krene naprijed – rekao je on.

Eskobara ne zabrinjava bijes poslanika opozicionih partija koji drže znake “Ne kapitulaciji“ i “Izdaja“ i glasno protestuju protiv francusko-njemačkog prijedloga.

– To je sve u njihovom političkom okviru. Trebalo bi da razgovaraju o tome. Mislim da sve zabrinutosti i sve primjedbe treba da se iznesu i da se prevaziđu – kaže Eskobar.

Vizija SAD – nezavisno Kosovo

Formiranje ZSO proističe iz Briselskog sporazuma 2013. godine, a Eskobar je upitan da li smo na tački kada postaje kristalno jasno da bez snažnog američkog vođstva, EU ne može ništa da pomjeri u Prištini. On na to odgovara da se ne bi saglasio sa karakterizacijom da se pod okriljem EU ništa nije dogodilo.

– Ali dozvolite mi da počnem sa vizijom. Prije svega, naša vizija je uvijek bila dosljedna, da će Kosovo biti nezavisna suverena zemlja, multietnička demokratija unutar svojih sadašnjih granica. To je još uvijek naša vizija. Sada u okviru tog konstrukta već postoji sporazum koji je potpisan u okviru Briselskog sporazuma o formiranju ZSO. To je postojeća zakonska obaveza. Zato će svaki budući sporazum to uključiti, i uključuje to, sadašnji francusko-njemački prijedlog to uključuje – kaže on.

Eskobar je otkrio da evropski sporazum koji nije zvanično objavljen ima odredbu koja kaže da se “svi postojeći sporazumi” moraju da se primjene.

Pročitajte još

– Kako god da idete dalje pod okriljem dijaloga uz podršku EU, imaćete ZSO. Zato uvijek kažem da će se to biti sprovedeno u jednom trenutku. Da li će aktuelna vlada na Kosovu prihvatiti zakonsku obavezu ili ne, nije dogovor Kurtija i Srbije. To je sporazum Srbije i Kosova. Zato i dalje govorim da će se to dogoditi. To će biti osnova sporazuma o normalizaciji. To ne može da se zaobiđe – jasan je bio Eskobar.

ZSO, a ne Republika Srpska

Dodaje da sada u okviru te konstrukcije, stav SAD je da to treba da bude nešto što ne krši Ustav Kosova, da bude po zakonima Kosova i da ne stvara probleme za funkcionalnost Kosova.

– Drugim riječima, nikakav model Republike Srpske. Ono što ona radi, po mom mišljenju, jeste da pomaže Kosovu da preuzme usluge i pitanja koja Srbi na sjeveru trenutno očekuju od Beograda – to bi bilo prebačeno, sve te usluge bi trebalo da obezbijedi vlada Kosovo. A ako Srbija ima ikakvog glasa u tome, to treba uraditi transparentno, i opet, po zakonima Kosova. Dakle, to je naša vizija. To bi omogućilo ovim opštinama da koordiniraju i stvaraju ekonomiju obima u stvarima kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita – sve na srpskom jeziku – odvoz smeća, usluge hitne pomoći, vrste stvari koje opštine već rade, ali bi bili u stanju da se međusobno koordiniraju, kako bi to funkcioniralo za njih. Ljudi ne bi trebalo da osjećaju nikakvu razliku u svom životu ili bilo kakvu negativnu razliku u svom životu dok idemo naprijed na ovome- rekao je on.

Povodom nedavnog zajedničkog teksta koji je Eskobar napisao sa Derekom Šoleom, u kome se kaže da je sada vrijeme za formiranje ZSO, on objašnjava da je ono što je sada specifično i hitno to što se u posljednjih godinu i po dana vidjela serija eskalirajućih konfrontacija između Srbije i Kosova.

FOTO: DJORDJE SAVIC/EPA
FOTO: DJORDJE SAVIC/EPA

– A sve su bile usredsređene na tretman Srba na sjeveru i način na koji oni međusobno komuniciraju sa vladom Kosova. Dakle, prvo, moramo da prekinemo ciklus konfrontacije i skoro nasilnih sukoba – odgovorio je Eskobar.

Drugi faktor zbog kojeg formiranje ZSO postaje hitna tačka američko-evropske agende jeste rat u Ukrajini koji je u toku.

– Ono što će nam pomoći da riješimo ovaj sukob biće dvije stvari, jedinstvo SAD i EU i solidarnost NATO. Evropa treba da bude slobodna, mirna i ujedinjena dok se suočavamo sa stvarnim bezbjednosnim prijetnjama izvan kontinenta, izvan našeg transatlantskog prostora. Tako da to treba da uradimo. U kontekstu toga, Nijemci i Francuzi predlažu ovu mapu puta, koju mi u potpunosti podržavamo. U toj mapi puta i u kontekstu krize, gdje su Srbi napustili (institucije), hitnost, potreba za sprovođenjem ZSO je apsolutno ključna za napredovanje – kaže on za “Pavlović tudej”, a prenosi Kosovo onlajn.

Na pitanje zašto je siguran da će Aljbin Kurti i Aleksandar Vučić prihvatiti i potpisati francusko-njemački sporazum, Eskobar kaže da se nada da obojica u tome vide priliku.

-Prije svega, nadam se da obojica vide priliku u ovome. Da imamo miran, održiv i predvidljiv odnos između njih dvoje, između dvije zemlje. Drugo je hitnost koju Evropljani i Amerikanci saopštavaju objema stranama o potrebi da se ovo uradi. I da budemo jasni: želimo da ovo bude pobjeda za obje strane. Želimo da obje strane mogu da iskoriste prednosti, prije svega, mirnih odnosa. I drugo, otvorena vrata za evropske integracije – zaključio je Eskobar, piše Kosovo online.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu