Sudbine

"Evo zašto smo se vratili u Srbiju" Medicinska sestra ispričala sve o životu "preko" i objasnila razlike

Ranije su Njemačka, Švajcarska i Austrija bile najčešće zemlje u koje se sele naši ljudi u potrazi za plaćaenijim poslom i boljim životom, ali je Skandinavija vremenom postala sve poželjnija opcija. Kako je kada se tamo preselite, koliko je lako snaći se i kakav je standard konkretno u Norveškoj otkriva jedna medicinska sestra iz Srbije.

Medicinska sestra u bolnici
FOTO: VLADIMIR ŽIVOJINOVIĆ/RINGIER

U trenutku kada je ova Srpkinja pričala kako joj je u Norveškoj, imala je 36 godina. Tamo je živjela sa mužem i dvoje djece. Radila je kao medicinska sestra.

Pročitajte još

– Kao i mnogima u mojoj struci, pružila mi se prilika da odem za Norvešku i ja sam je iskoristila. Nije to bila odluka tipa: “Zbogom Srbijo, nećeš me vidjeti nikad više!” Jednostavno, muž me podržao u ideji da pokušamo život negdje drugdje, s obzirom da su nam djeca još uvijek vrtićkog uzrasta, a do polaska u školu imamo pune dvije godine – odlučili smo da “krenemo preko”, priča ona.

Ona je odmah počela da radi kao njegovateljica, muž je vozio za kurirsku službu, a djeca su krenula u vrtić. Evo šta kaže kako su se snašli i šta imaju da poruče onima koji razmišljaju o odlasku u Norvešku:

– Što se novca tiče: kad platiš račune, ostaje ti ista suma sa kojom si raspolagao u Srbiji.

Stan nemam u Norveškoj, nisam ga imala ni u Srbiji.

Slobodno vrijeme: radno vrijeme mi je bilo 8 sati, od posla do vrtića mi je trebalo 15 minuta, ali od vrtića do stana – sat vremena. Znači – ništa više slobodnog vremena nisam imala.

Vrijeme provedeno sa porodicom bilo je napetije nego inače. Djeca su zbog promjene klime, ali vjerovatno i stresa zbog preseljenja, počela češće da se razboljevaju. Pošto smo u Srbiji maksimalno koristili “pomoć bake i djeda” u tim prilikama, ovdje to nismo mogli. Stoga sam ja počela da “cijepkam” radne dane, a oni su meni “cjepkali” platu. Ja sam sa sve više stresa gledala u djecu kada kinu, a oni su srećni saopštavali da su bolesni jer su, na žalost, jedino tada imali moju punu pažnju.

Radno okruženje: Posao k'o posao! Radila sam svašta u Srbiji, radim svašta i u Norveškoj. Nema mnogo razlike – ispričala je ova žena.

Da li je kod nas baš toliko loše

Ona se osvrnula i na komentare kako je uvijek “bolje van Srbije”.

– To je bilo i moje mišljenje prije nego sam došla u Norvešku, a onda sam počela da čitam neke forume na temu “život u Norveškoj vs život u Srbiji”. Shvatila sam da Srbija ima nedostatke na koje mi kao pojedinci možemo itekako da utičemo. Tako su Norvežani to uradili. Na primjer, ako hoćete da nam Srbija bude čista kao Norveška:

Možemo sami da popravimo vrata u ulazu u zgrade. Možemo da ne lomimo ograde, sijalice na stepeništu, pustimo psa da piški na žardinjere u dvorištu zgrade…. Ako želite da vam zgrada izgleda lijepo, ne zastakljujte balkone i ne pravite od njih ostavu, ako to nije urbanistički planirano.

Smeće bacajte uvijek u kantu. Pokupite ono oko zgrade ili po vašem parkiću. Kada to vidi vaše dijete, uradiće i ono isto to…

Ako imate psa – imate odgovornost. Držite ga na povocu, pokupite izmet iza njega! Sami ste htjeli psa!

Kažu u Norveškoj nema prekršaja u saobraćaju. Pa to je zato što oni poštuju zakon. Ako hoćete da u Srbiji smanjite broj stradalih u saobraćaju:

Nikad ne prekoračujte brzinu dok vozite!

Nikad ne prelazite ulicu noću u crnoj odjeći, van pješačkog prelaza.

Vežite se dok vozite.

Ne “sjecite” druga vozila na putu. Ne kočite iznenada. Koristite signalizaciju kada hoćete da skrenete tokom vožnje.

Ne vozite ako ste pili pivo, rakiju i td.

Kažu mi Norvežani žive i do devedeset godina!! A znate li zašto?

Oni ne peku po 50 litara rakije svake godine, pa istu tokom slava i sahrana ispiju do posljednje kapi. Oni nemaju običaj gdje se za Božić peče cijelo prase, iako nemate dovoljan broj ukućana da to isto prase pojede. Oni jedu malo, ali razumno. Njihovi penzioneri vole da šetaju, a ne kao naši koriste gradski prevoz da bi stigli do pijace. Ako imaju holesterol, visok krvni pritisak, Norvežani će uraditi sve da promjene način života kako bi popravili svoje zdravlje, a ne kao naši ljudi – misliti da tableta riješava sve probleme.

Popravka zuba u Srbiji, kao i u ostatku svijeta je skupa, ali pranje zuba svaki dan je besplatno.

Kaže, poslije svega su se spakovali i vratili se za Srbiju, prenosi Kurir.

– Sada se osjećam mirnije jer sada imam osjećaj da ne propuštam nešto veliko “tamo preko.” Ne znam do kada će me držati ovo raspoloženje. Možda ću sutra već da odem sa porodicom negdje drugdje, ali za sada smo još uvijek tu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu