Komisija će u tom periodu umanjiti za pet procenata najveći izdatak poljoprivredne subvencije i želi da uvede novi porez na plastiku.
Planirana su veća ulaganja u istraživanja i tehnologiju, humanitarnu pomoć u inostranstvu, stabilazaciju evrozone, kompenzacije za gubitak radnih mjesta usljed otvorene trgovine, kao i veća davanja za odbranu i čuvanje granica.
Komisija uvodi novi mehanizam za kažnjavanje članica čije vlasti krše pravila EU u sferi slobode pravosuđa i vladavine prava. Te zemlje mogle bi da ostanu bez značajnih sredstava iz zajedničkog budžeta.
– Današnjim prijedlogom predstavljamo pragmatičan plan za to kako da sa manje postignemo više – rekao je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.
Komisija je pozvala 27 članica da popune manjak od najmanje deset milijardi evra godišnje, koji će nastati poslije 2020. godine usljed “Bregzita”.
Komesar EU za budžet Ginter Etinger rekao je da je neizbježno da bude sporova među članicama kada je riječ o budžetskim rješenjima.
Pojedine zemlje koje najviše uplaćuju u zajedničku kasu, poput Holandije i Švedske, insistiraju da neće plaćati više zbog “Bregzita”, dok siromašnije istočne članice, poput Poljske, traže da ne bude rezova.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu