Možemo se praviti blesavi, zatvarati oči pred očiglednim, ali to nam pomoći neće. Klimatske promjene su, i u našim krajevima, surova realnost.
A šta to, ustvari, znači? Kakva budućnost čeka naše potomke? Kakvo će vrijeme biti o Vaskrsu, na primjer, za 30 godina, u proljeće 2055? I kakva će biti praznična trpeza?
O uticaju klimatskih promjena na način života i na poljoprivredu u našim krajevima ranije su za Srpskainfo govorila dvojica vrsnih poznavalaca ove tematike, redovni profesori univerziteta, dr Goran Trbić sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, i dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.
Prvo, u budućnosti neće biti godišnjih doba kakva pamtimo, pa neće biti ni blagih i umjereno toplih proljeća.
-U naredne tri decenije desiće se jednak intenzitet promjena kao i u posljednjih 100 godina. Onako kako mi danas sa nostalgijom pričamo o zimama i ljetima od prije 50 godina, naši potomci će, recimo, 2040. govoriti kako je lijepo bilo 2030. godine – rekao je Đurđević.
Dakle, klima će biti ekstremnija, pa će i idilično proljeće ostati samo u sjećanju. Nije isključeno da će za 30 godina naši potomci Vaskrs dočekivati zabundani u zimske jakne, u kućama uz vatru.
Ipak, veća je vjerovatnoća da će se za pazničnom trpezom, pod nekim suncobranom, rashlađivati – domaćom krajiškom žilavkom!
Otkud sad to! Otuda što će se, logično, na udaru klimatskih promjena prvo naći poljoprivreda. Suše, poplave, mrazevi koji pustoše rano procvjetale voćnjake…Sve su to problemi sa kojima se poljoprivrednici odavno bore.
Nekad čuvene slatinske jagode su među prvim žrtvama klimatskih promjena na našem podneblju. Mnogi domaćini iz okoline Banjaluke, koji su se bavili jagodarstvom, danas uzgajaju kivi.
Jer, klima koja dolazi na sjever Republike Srpske i Srbije biće – mediteranska, a bez mora!
– U dvorištima i baštama u Srbiji već možemo videti stabla banane. Banane ne mogu roditi i sazreti, ali ipak opstaju. U Srbiji već danas sazrevaju sve kvalitetnije smokve, a najviše je promjena u vinogradima: mediteranske sorte grožđa su sve prisutnije – kaže Đurđević.
Goran Trbić podsjeća da u Banjaluci, i uopšte na sjeveru Republike Srpske, klimatske promjene na sličan način utiču na poljoprivedu.
Dakle, uskoro ćemo imati pravu šumadijsku ili krajišku žilavku, a možda i malvaziju.
S druge strane, najpoznatije domaće rakije, šljivovica i viljamovka, opasno su ugrožene.
Zbog kasnih proljetnjih mrazeva, kiša i grada, stradaju i kruške i šljive. Sve su prilike da ćemo u budućnosti piti – dunjevaču.
– Dunja kasnije cvjeta, pa može „izbjeći“ pogubni uticaj aprilskih mrazeva. Ovo voće će se u budućnosti sve više gajiti u našim krajevima – navodi Goran Trbić.
Rani mrazevi i kišna proljeća, neće uticati samo na voćarstvo. Biće problema i sa krompirom, pa je pitanje hoće li se u Lijevču o Vaskrsu domaćini moći pohvaliti mladim krompirom sa svog imanja.
– Glamočki, romanijski i manjački krompir, dakle, onaj koji se gaji u višim predelima, gdje prevladava krečnjačka zemlja, opstaće i ubuduće. Ali, uzgoj krompira u ravničarskim krajevima uskoro će postati nemoguć – kaže Trbić.
Srećom, klimatske promjene neće uticati na proizvodnju zelene salate i mladog luka. Povrća će biti na pretek, skoro tokom cijele godine, samo što će cijene biti paprene, zbog povećanih troškova proizvodnje.
Nema nagovještaja ni da ćemo ostati bez pečenja: prasići i jagnjad će preživjeti klimatske promjene. A kakve će biti cijene mesa za 30 godina? E, to pitajte vračare, mi smo ozbiljan portal!
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu