
Domaća višnjevača po receptu naših baka: Starinski liker na koji niko ne ostaje ravnodušan
Svi znamo one ukuse koji nas u trenutku vraćaju u neka prošla vremena, djetinjstvo, porodična okupljanja i dane kada se gotovo sve pravilo kod kuće.

Svi znamo one ukuse koji nas u trenutku vraćaju u neka prošla vremena, djetinjstvo, porodična okupljanja i dane kada se gotovo sve pravilo kod kuće.

Kada pomislite na pečenje domaće rakije, tradicija nas obično vodi do slike muškaraca okupljenih oko mašine, uz vatru, čašicu razgovora i nezaobilaznu "stručnu procjenu". Međutim, u okolini Nikšića, jedna žena već šest godina uspješno ruši ove stereotipe.

Svi smo odrasli uz dobro poznatu sliku naših baka i djedova koji jutro započinju ritualom starim decenijama. Čim se oči otvore, prije kafe i doručka, iz kredenaca se vadi ona mala, prepoznatljiva čašica, a u nju se sipa domaća, ljuta prepečenica.

Domaća orahovača spada među tradicionalne likere koji se pripremaju od zelenih oraha i najčešće se vezuju za početak ljeta, kada su orasi još mekani i puni aromatičnih sokova.

Na svadbenim veseljima u Republici Srpskoj uskoro bi mogla da se služi domaća rakija i to ne nužno od registovanih proizvođača, već od onih koji organizuju proslavu (porodice mladenaca i sl.) i koji su to čuvali specijalno za tu priliku.

Na mapi koja je prikazala Evropu kroz prizmu alkoholnih pića koja se piju u njenim državama, izostavljena je rakija, što je pokrenulo lavinu komentara "ozlojeđenih" Balkanaca.

Pekari ne otkrivaju ovaj trik svima. Dodajte jedan sastojak u tijesto za krofne i videćete zašto su njihove uvijek vazdušaste i mekane.

Koliko puta ste nakon obilnog ručka, dok se borite sa osjećajem težine u stomaku, čuli onu čuvenu rečenicu: „Uzmi jednu, da presječe“? Taj ritual je duboko ukorijenjen u našoj kulturi i tradiciji, ali upravo to je najveća zabluda Srba kada je riječ o ishrani i fiziologiji.

Povratak s odmora iz zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije ili Crne Gore može se pretvoriti u pravi finansijski košmar ukoliko u prtljažniku nosite domaće delicije.

Trznuti čašicu ili dvije rakije prije jela čest je običaj kod kuće ili u restoranu, ali ta navika ne otvara apetit niti poboljšava okus hrane.

Urnebesan video snimak nastao je nedavno na jednom veselju u Srbiji, a na kom se vidi kako je jedan Kinez "neslavno" prošao nakon što je, čini se, po prvi put probao poznato srpsko piće - rakiju.

U srcu Bajine Bašte, na obroncima magične Tare, uz Drinu, nalazi se najstarija srpska destilerija koja i danas čuva mirise prošlih vremena – „BB Klekovača“. U njenim tihim podrumima odležava oko 900.000 litara rakije, od čega polovina u monumentalnim buradima od srpskog hrasta s Goča, zapremine i do 13.000 litara.

Srbija je tokom 2024. godine izvezla ukupno 3.942 tone žestokog alkoholnog pića, ukupne vrijednosti 2,5 milijardi dinara,od čega samo rakije - 2.981 tona, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Srbija je tokom 2024. godine izvezla ukupno 3.942 tone žestokog alkoholnog pića, ukupne vrijednosti 2,5 milijardi dinara, što je oko 21 milion evra, pokazuju podaci zvanične statistike.

Vozaču iz Hrvatske prijeti zatvor nakon što mu je policija u automobilu pronašla 40 litara domaće rakije od kruške.

Naledi Repaja došla je iz Južnoafričke Republike u Srbiju, tačnije u Malo Crniće.

Princ Filip Karađorđević je vikend proveo u Novom Selu kraj Vrnjačke Banje sa porodicom.

U tradicionalnoj medicini Balkana, rakija nije samo piće, već često i sredstvo za liječenje. Stari recepti koje su nam bake prenosile često su uključivali rakiju kao lijek za različite tegobe, od spuštanja temperature do dezinfekcije rana.

Miris pelina, nane i kamilice u kombinaciji sa žalfijom, komoračem i još nizom ljekovitih trava, bio je ono što je Stomakliju izdvajalo od drugih rakija.

Zdenka pravi najbolji sir u kraju, Slobodan je planinar, koji obilazi nekropole stećaka, Jovan uživa u svom malom imanju kroz koje teče potok, Goran je lovac i zaštitnik šuma... Svi oni brinu istu brigu: da će njihovu Majevicu zagaditi rudnici litijuma.