Iako gazi devetu deceniju života, legendarni pjevač narodne muzike Milanče Radosavljević ne planira da stane!
U BiH su ove godine šljive prilično dobro rodile.
Ako vam krofne često ispadnu masne čim ih izvadite iz ulja, probajte ovu pekarsku foru.
Ko god da posjeti Srbiju ne može da ode odavde, a da prije toga nije probao nadaleko čuven srpski specijalitet i proizvod na koji smo, čini se, najponisniji - rakiju.
Pohovano meso može da bude hrskavo spolja i sočno iznutra, ali smjesa za pohovanje često odlučuje kakva će korica na kraju biti.
Od dobre šljive ne prave se samo pekmez i džem, već i vrhunska domaća rakija, a među brojnim sortama za njenu proizvodnju posebno je cijenjena bistrica, poznata i kao požegača.
Trideset mililitara rakije, popijenih na prazan stomak prije prve kafe, djed je zvao „lijek za stomak“. Ta čašica rakije ujutro ne otvara apetit, ne ubija bakterije i sigurno ne čuva srce, iako pola Srbije i dalje tvrdi suprotno.
U gotovo svakom kraju Srbije postoji neko ko će vam reći da se dobra rakija ne pravi na brzinu. Godina dana rada u voćnjaku, pažljivo pečenje i strpljivo odležavanje stanu u jednu čašicu koja se na sto iznosi sa posebnim ponosom.
Svi znamo one ukuse koji nas u trenutku vraćaju u neka prošla vremena, djetinjstvo, porodična okupljanja i dane kada se gotovo sve pravilo kod kuće.
Kada pomislite na pečenje domaće rakije, tradicija nas obično vodi do slike muškaraca okupljenih oko mašine, uz vatru, čašicu razgovora i nezaobilaznu "stručnu procjenu". Međutim, u okolini Nikšića, jedna žena već šest godina uspješno ruši ove stereotipe.
Svi smo odrasli uz dobro poznatu sliku naših baka i djedova koji jutro započinju ritualom starim decenijama. Čim se oči otvore, prije kafe i doručka, iz kredenaca se vadi ona mala, prepoznatljiva čašica, a u nju se sipa domaća, ljuta prepečenica.
Domaća orahovača spada među tradicionalne likere koji se pripremaju od zelenih oraha i najčešće se vezuju za početak ljeta, kada su orasi još mekani i puni aromatičnih sokova.
Na svadbenim veseljima u Republici Srpskoj uskoro bi mogla da se služi domaća rakija i to ne nužno od registovanih proizvođača, već od onih koji organizuju proslavu (porodice mladenaca i sl.) i koji su to čuvali specijalno za tu priliku.
Na mapi koja je prikazala Evropu kroz prizmu alkoholnih pića koja se piju u njenim državama, izostavljena je rakija, što je pokrenulo lavinu komentara "ozlojeđenih" Balkanaca.
Pekari ne otkrivaju ovaj trik svima. Dodajte jedan sastojak u tijesto za krofne i videćete zašto su njihove uvijek vazdušaste i mekane.
Koliko puta ste nakon obilnog ručka, dok se borite sa osjećajem težine u stomaku, čuli onu čuvenu rečenicu: „Uzmi jednu, da presječe“? Taj ritual je duboko ukorijenjen u našoj kulturi i tradiciji, ali upravo to je najveća zabluda Srba kada je riječ o ishrani i fiziologiji.
Povratak s odmora iz zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije ili Crne Gore može se pretvoriti u pravi finansijski košmar ukoliko u prtljažniku nosite domaće delicije.
Trznuti čašicu ili dvije rakije prije jela čest je običaj kod kuće ili u restoranu, ali ta navika ne otvara apetit niti poboljšava okus hrane.
Urnebesan video snimak nastao je nedavno na jednom veselju u Srbiji, a na kom se vidi kako je jedan Kinez "neslavno" prošao nakon što je, čini se, po prvi put probao poznato srpsko piće - rakiju.
U srcu Bajine Bašte, na obroncima magične Tare, uz Drinu, nalazi se najstarija srpska destilerija koja i danas čuva mirise prošlih vremena – „BB Klekovača“. U njenim tihim podrumima odležava oko 900.000 litara rakije, od čega polovina u monumentalnim buradima od srpskog hrasta s Goča, zapremine i do 13.000 litara.
