Kolumne

Gabrijel Eskobar i mi

Posjeta specijalnog izaslanika američkog predsjednika Džozefa Bajdena Bosni i Hercegovini, koja je danima pompezno najavljivana, nije donijela ništa konkretno ni interesantno sve do momenta kada je gospodin Eskobar u intervjuu za BHT govorio o situaciji u regionu i sankcijama koje srećom, na razočarenje mnogih, nisu bile tema sastanaka s političkim vođama u BiH.

Gabrijel Eskobar i mi
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Pristup rješavanju kriza u regionima u kojima SAD imaju nekakve interese godinama se nije mijenjao, pa tako ni ovoga puta Bosna i Hercegovina nije bila izuzetak. Američka diplomatija nikada na početku pregovora ne upotrebljava najjače oružje već se krajnji aduti uvijek po običaju ostavljaju za kraj. Da li će tako biti i ovoga puta, mi to u ovom trenutku ne možemo znati i to će pokazati isključivo vrijeme. Međutim, kako god da se najnovija kriza u BiH završi, jedno je sigurno kompletna grudva oko priče o povratu nadležnosti počela je da se kotrlja isključivo da bi se stvorio materijal za izbornu kampanju sljedeće godine.

Da je to zaista tako govori i jedan detalj, a to je činjenica da će se zakon o povratu nadležnosti, ukoliko na novoj Posebnoj sjednici NSRS bude usvojen, početi primjenjivati tek šest mjeseci od dana donošenja. Taj rok od šest mjeseci ističe u maju, kada se raspisuju opšti izbori 2022. Na krilima te priče, SNSD će graditi svoju izbornu kampanju i to će se događati po jednom od dva moguća scenarija.

Po prvom, malo vjerovatnom scenariju, ako se zakon usvoji, Milorad Dodik će krenuti putem institucionalizacje svojih namjera odnosno u proces povrata nadležnosti, čiji je prenos njegova partija ranije podržavala i u kojem je direktno učestvovala. Drugi, vjerovatniji scenario će donijeti diplomatsku ofanzivu SAD i OHR-a i povlačenje SNSD-a, čime će se odluke NSRS, naravno, po ko zna koji put prekršiti. Nakon toga, Milorad Dodik će se u javnosti predstavljati kao žrtva stranih ambasada i plaćenika, na čemu će se graditi kampanja.

Postavlja se logično pitanje – ako je Srpska toliko ugrožena kako vlast nastoji predstaviti da jeste, zašto se mora čekati baš maj i raspisivanje izbora da se eventualni zakon počne primjenjivati?! Zašto se sa primjenom ne počne, na primjer, najkasnije 30 dana od dana donošenja? U suštini, situacija je kristalno jasna.

Ono što je očigledno, međutim, jeste da specijalni izaslanik američkog predsjednika za BiH, Gabrijel Eskobar, veoma dobro, čak i savršeno poznaje ovdašnje procese, region, a po svemu sudeći i same političke vođe. Njegova ranija izjava da Milorad Dodik pokušava samo da zaštiti svoj kapital, kao i izjave da je Srbija napravila ozbiljan ekonomski napredak, te da sankcije koje su na stolu neće biti usmjerene prema RS nego prema pojedincima, ide u prilog tome. Eskobar je prvi američki predstavnik koji je pogodio suštinu, ne samo izjavom o Dodikovom pokušaju odbrane ličnog kapitala nego i napravivši jasnu distinkciju između Milorada Dodika i RS, izbrisavši između njih znak jednakosti, na kojem se koncipira kompletna politika SNSD-a. Izjavom da sankcije koje su na stolu neće biti usmjerene prema Republici Srpskoj i njenom narodu već prema pojedincima, Eskobar je poručio da za njega i OHR Milorad Dodik nije jednako RS i to je jedan od najbitnijih detalja Eskobarove posjete.

Takođe izjava u intervjuu za BHT da je Srbija napravila ozbiljan ekonomski napredak i da je koncept otvorenog Balkana otvoren za sve, pa i BiH, bio je direktna poruka političkom Sarajevu da se već jednom po strani ostave devedesete i da se prestane sa sukobima i varnicama prema Srbiji, te da BiH mora da radi na saradnji i dobrosusjedskim odnosima, a ne produbljavanju krize.

Posjeta Eskobara nije donijela nikakvu otvorenu prijetnju sankcijama, što je odlično, jer same sankcije prema bilo kome nikako nisu poželjne i, ako ih uopšte i bude, treba da budu posljednja opcija. One bi bile veoma loša poruka za demokratiju u BiH i njene građane, a takođe bi bile iskorištene za homogenizaciju desnije orijentisanog biračkog tijela i proglašavanja Milorada Dodika za žrtvu ”stranih okupatora”.

Na kraju, najbitniji zaključci Eskobarove posjete BiH su da sankcija za bilo koga u ovom trenutku neće biti, da SAD i EU neće dozvoliti novi rat u BiH, da Republika Srpska nije jednako Milorad Dodik, da naši političari nisu navikli na pristojno i odmjereno ponašanje u komunikaciji sa stranim diplomatama i političarima, te da Bosna i Hercegovina treba da se posveti napretku i zakopa ratne sjekire sa Srbijom. Sve u svemu, iz različitih razloga, jedno veliko razočarenje za sve političare na vlasti.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu