On je ukazao da Evropski sud za ljudska prava ne razumije da je u BiH, SAD i drugim zemljama van EU moguće neograničeno držati u imigracionom centru lice koje predstavlja prijetnju za bezbjednost zemlje čije državljanstvo nema do momenta izručenja u matičnu državu.
Abu Hamza nije bio u pritvoru i Evropski sud za ljudska prava bi morao znati šta je pritvor, a šta boravak u imigracionom centru – rekao je Galijašević.
On je ocijenio da je BiH prema ovom radikalnom islamisti bila izuzetno tolerantna i držala ga u imigracionom centru jer Abu Hamza nije htio da bude izručen Siriji zbog rata, a nije želio ni da bude vraćen u Hrvatsku, na prethodnu destinaciju.
– Njega je Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara, na čelu sa Draganom Mektićem, oslobodilo iz imigracionog centra izmjenom zakona i njegovim prilagođavanjem zakonodavstvu EU, odnosno mijenjajući odredbu o neograničenom boravku u imigracionom centru stranih državljana koji su prijetnja nacionalnoj bezbjednosti – naglasio je Galijašević.
On je podsjetio da je Abu Hamza imao dva rješenja o državljanstvu BiH izdata na različita imena, te da su mu oba oduzeta.
– On je sirijski državljanin, povezan je sa islamističkim krugovima, jedan je od glavnih vehabijskih šejhova i posljednji šef mudžahedinske zajednice u BiH. Ono što je prema njemu preduzimala BiH sigurno nije odskakalo od onoga što na mnogo grublji način rade zapadne zemlje kao što su SAD, Francuska, Njemačka i Austrija – kaže Galijašević.
Prema njegovim riječima, apsurdno je da se govori o ljudskim pravima lica koje predstavlja prijetnju bezbjednosti BiH i ugrožava ljudska prava svih njenih državljana.
– Besmislena je i ispolitizovana odluka Evropskog suda za ljudska prava u momentu kada Evropa želi da koketira sa selefizmom i vehabizmom kako bi jeftinije prošla i u ovom migrantskom talasu, kao i svemu što se dešava u vezi sa vehabijama i selefijama – rekao je Galijašević.
Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da su prava Abu Hamze prekršena “pritvorom u BiH u kojem je bio od avgusta 2014. godine do septembra 2016. godine”.
Abu Hamza je rođen u Siriji, a tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine borio se u mudžahedinskoj jedinici.
U oktobru 2008. godine je smješten u imigracioni centar, a nalog za njegovo deportovanje izdat je u februaru 2011. godine kada je odbijen njegov zahtjev za azil.
U martu 2012. godine izdat je novi nalog za deportovanje Abu Hamze, ali su mnoge zemlje u Evropi i na Bliskom istoku odbile da ga prime.
Abu Hamza je u februaru 2016. godine uslovno pušten na slobodu, uz zabranu napuštanja mjesta u kojem živi i obavezu redovnog javljanja u policijsku stanicu.
BiH je od 2014. godine pokušavala da pronađe zemlju koja će prihvatiti Abu Hamzu, a 38 zemalja je odbilo da to učini, pa je morao biti oslobođen jer je istekao najduži dozvoljeni period pritvora.
On trenutno živi na Ilidži u Kantonu Sarajevo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu