Društvo

GENERACIJSKA DEPOPULACIJA Poražavajući podaci o iseljavanju, sve više ljudi se odlučuje za život u inostranstvu

Trend negativnog prirodnog priraštaja na području BiH nastavlja se i sve više se produbljuje, upozorava dr geografskih nauka Stevo Pašalić.

GENERACIJSKA DEPOPULACIJA Poražavajući podaci o iseljavanju, sve više ljudi se odlučuje za život u inostranstvu
FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Prema njegovim riječima, imamo takozvanu generacijsku depopulaciju, što znači da se manje rađa, stanovništo stari, životni vijek se produžava, a stanovništvo iseljeva.

– Prema posljednjem popisu stanovništva i podacima destinacijskih zemalja gdje odlaze ljudi iz BiH, od 2013. do 2020. godine iz BiH iselilo se  228.720 stanovnika. To je u prosjeku godišnje oko 40.000, a imajući u vidu da je jedna trećina iz RS, procjenjuje se da se iz ovog entiteta iselilo 77.700 stanovnika. Statistike za  prošlu, 2021. još nisu objavljene tako da je nezahvalno licitirati brojem stanovnika koji su u tom periodu napustili ove prostore – kaže demograf Stevo Pašalić.

Stevo Pašalić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Najželjenija destinacija u koju se najviše ljudi i iseljava je Njemačka, a prema podacima njihovog državnog Zavoda za statistiku od 22.8720 stanovnika, oko 25 % je upravo migriralo u ovu zemlju, a potom i druge države Evrope i prekookeanske zemlje.

Sve opštine i gradovi u Republici Srpskoj imale su prošle godine veći broj umrlih nego rođenih. U Bijeljini, gradu koji pored odlaska stanovništva bilježi i doseljavanja mlađih porodica, podaci o prirodnom priraštaju su poražavajući.

Pročitajte još

Prema podacima Matične službe, prošle godine rođeno je 1.547 beba, a u matičnu knjigu umrlih upisano je 2.100 građana. Pored beba rođenih u bijeljinskoj bolnici u matičnom uredu prošle godine upisano je i 267 beba koje su rođene u inostranstvu gdje im žive porodice. Njihovi podaci prepisani su u matičnu knjigu rođenih u Bijeljini na osnovu upisa jednog od roditelja.

– Iseljavanje nikada nećemo iskorijeniti potpuno,ali moramo učiniti sve kako bi se eliminisao ili smanjio  jaz u ekonomskom razvoju i životnom standardu u poređenju sa zapadnim zemljama – kaže dr Pašalić za InfoBijeljina.

Zaključuje da su sva novčana davanja lokalnih zajednica dobri gestovi, ali ne mogu mnogo doprinijeti u poboljšanju naše pronatalitetne politike i navodi da su među mjerama populacione politike najvažniji siguran i stabilan, dobro plaćen posao, zatim olakšice prilikom rješavanja stambenog pitanja za mlade bračne parove, mjere u oblasti školstva i predškolstva, te ravnopravnost polova i poreske olakšice.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu