Na narednim američkim predsjedničkim izborima spoljna i migrantska politika, mada to nije uvijek slučaj, mogle bi da imaju značajnu ulogu, procjenjuje Geopolitika.
Rejtig predsjednika Džozefa Bajdena blizu je najnižeg nivoa ikada. Nešto manje od 40 odsto Amerikanaca odobrava posao koji obavlja, a tek oko trećine podržava njegovu spoljnu politiku.
Na globalnom planu Bajdenu je sve pošlo nizbrdo od povlačenja američke vojske iz Avganistana i talibanskog preuzimanja vlasti 2021.
Neuspjeh spoljne politike nastavljen je produženim ratom u Ukrajini. Naime, Ukrajina nije pobijedila ruske snage usprkos milijardama dolara američke pomoći. Naveliko očekivana ukrajinska protivofanziva neslavno je propala.
Tu se nadovezao i krvavi rat u Pojasu Gaze u kojem je Izrael, koga podržava Bajden, pobio više od 30.000 palestinskih civila, uključujući 10.000 djece.
Kao posljedica tog rata, uslijedili su napadi Huta na brodove u Crvenom moru te napadi Irana i njegovih saveznika na američke snage u Iraku i Siriji.
To sve stvorilo je utisak o Bajdenu kao slabom lideru.
SAD kao svjetski policajac
Bajden i Donald Tramp jako se razlikuju u odnosu na viđenje položaja SAD u svijetu. Bajden želi da “američko vođstvo i dalje drži svijet na okupu”, odnosno da SAD ostanu svjetski policajac i tutor.
S druge strane, Tramp zagovara nacionalističku, suverenističku i izolacionističku spoljnopolitičku politiku SAD.
“Amerika na prvom mjestu” je slogan prema kome SAD trebaju gledati prije svega svoje interese i ne miješati se u pitanja drugih država, osim ako to nije nužno.
Tramp ne smatra da SAD trebaju izvoziti demokratiju i ljudska prava. Američki birači, iako jesu patriote, postali su rezervisani prema ideji da Amerika mora voditi svijet i biti svjetski policajac.
Istraživanje “Galupa” početkom 2023. otkrilo je da 45 odsto Amerikanaca želi da njihova država ima važnu ulogu u svijetu, ali samo njih 20 odsto želi da SAD imaju vodeću ulogu. Takvi pogledi većinski se slažu sa Trampovom politikom.
Odnos prema NATO
Sastavni dio američkog položaja u svijetu je i odnos prema NATO. Bajden je vatreni pobornik saveza i njegovog člana 5 prema kome je napad na jednu državu članicu – napad na sve članice.
Tramp se s tim ne slaže i ističe da neće štititi države članice NATO koje ne ispunjavaju obvezu saveza da troše dva odsto svog BDP-a na odbranu.
NATO je pitanje američke časti i ponosa – to je najvidljiviji instrument američke moći i pokazatelj kako SAD ima političku i vojnu kontrolu nad velikim dijelom svijeta. Zato ne čudi da 60 odsto Amerikanaca ima pozitivno mišljenje o savezu.
Rat u Ukrajini
Rat u Ukrajini je spoljnopolitičko pitanje na kojem su najvidljivije razlike Bajdena i Trampa. Iako to pitanje nije trenutno u fokusu američke javnosti, to ne znači da neće biti.
Za razliku od imigrantskog i izraelsko-palestinskog pitanja, Ukrajina ne budi snažne osjećaje kod većine američkog naroda iz jednostavnog razloga što većina Amerikanaca nema porodične ni druge veze sa Ukrajinom.
Dok Bajden obilato daje podršku Ukrajini, Tramp je u više navrata izjavio kako bi riješio rat u roku 24 sata, čak i prije nego što položi zakletvu.
Obećao je da će zaustaviti “beskrajni tok američkog blaga (dolara) u Ukrajinu” i tražiti od Evropljana da SAD nadoknade troškove obnove svojih vojnih zaliha.
To je u skladu sa pogledom većine Amerikanaca (70 odsto) koji smatraju kako je vrijeme za pronalazak diplomatskog rješenja u Ukrajini. Njih 60 odsto ne podržava Bajdenovu ukrajinsku politiku.
Mnoge demokrate ne podržavaju ni Bajdenovu politiku prema Izraelu i Palestini, zamjerajući mu da je popustljiv prema izraelskom lideru Benjaminu Netanjahuu.
Ilegalne imigracije najvažnije pitanje
Odnos prema ilegalnoj imigraciji u SAD zapravo je najvažnije spoljnopolitičko pitanje i pitanje koje jasno ističe razlike između dva kandidata.
Više od 75 odsto Amerikanaca doživljava trenutno stanje na granici sa Meksikom kao krizu ili veliki problem.
Pod pritiskom republikanaca koji ga optužuju da nije uspio kontrolisati granicu, Bajden je pozvao Kongres da osigura više sredstava za siguranje granice i rekao da će “zatvoriti granicu”, ako dobije nova ovlaštenja da vraća migrante.
Tramp je obećao da će migrantsko pitanje tretirati kao pitanje nacionalne bezbjednosti.
On najavljuje da će rasporediti trupe na granici, a eventualno se čak uključiti u vojne akcije protiv narko kartela u Meksiku ili negdje drugo. To dobro prolazi kod birača.
U važnim spoljnopolitičkom pitanjima, kao što su Kina i spoljna trgovina, čini se da razlike između Bajdena i Trampa nisu dovoljno velike da bi imale veliki uticaj na izbore. Obojica zagovaraju carinska i trgovinska ograničenja u trgovini s Kinom, tj. nastavak trgovinskog rata.
Nakon dvije decenije američke promocije izvoza demokratije i umiješanosti u ratove na Bliskom istoku i sjeveru Afrike te nakon četiri turbulentne godine obilježene pandemijom, recesijom i drugim ratovima, Trampova izolacionistička politika mogla bi mu osigurati pobjedu na izborima – zaključuje Geopolitika.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu