Istraživanje su proveli na 94 novorođenčeta starosti pet nedjelja. Zamolili su roditelje da bilježe dnevni raspored i vrijeme koje provedu s djecom. Zanimalo ih je kada jedu, spavaju i plaču.
Dodatno su tražili da roditelji zabilježe koliko je bilo tjelesnog kontakta prilikom brige o djeci. Nakon četiri i po godine uzeli su uzorak pljuvačke kako bi ispitali DNK djece koja su sudjelovala u istraživanju.
Uspoređujući podatke koje su dobili od roditelja te nalaze DNK otkrili su kako su djeca koju su roditelji manje mazili zaostala u biološkom razvoju za svojim vršnjacima s kojima su roditelji izmjenjivali više nježnosti.
Profesor Majkl Kobor na Odjelu medicinske genetike UBC-a utvrdio je kako se kod djece koja su imala manje fizičkih kontakta pojavilo polagano starenje gena.
Uvjeren je kako istraživanje nesumnjivo dokazuje da djeca koju manje grle u djetinjstvu trpe veći stres, a u dobi od četiri i po godine imali su niže vrijednosti tzv. “epigenetičke dobi”.
Dodatno, druga studija je pokazala da što više grlite i mazite svoju djecu, mozak ima veće koristi od toga. U toj studiji proučavano je 125 zdravih novorođenčadi, a zaključak je da je moždani odgovor na dodir roditelja bio snažniji nego dodir medicinskog osoblja u rodilištu.
Ipak, povezanost i važnost fizičkog dodira kod novorođenčadi znanstvenici još istražuju. Otkrili su i konkretnije učinke roditeljskih zagrljaja. Njihove prednosti su:
Maženje pomaže bebama regulisati tjelesnu temperaturu.
– Smanjuje stres koji bebe doživljavaju tokom dojenja.
– Zagrljaj je za malu djecu snažan lijek protiv bolova.
– Zagrljaj djeteta smiruje majke.
– Maženje promoviše i rano povezivanje oca s bebom.
U međuvremenu, ako se brinete da previše grlite svoju bebu, zagrlite je još jedanput.
(Avaz)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu