Bosna i Hercegovina je ove godine ponovo dobila ocjenu 38, na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najviši nivo percipirane korupcije, dok 100 predstavlja najniži nivo korupcije. Nalazi se na 89. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u istraživanje.
BiH poziciju na listi CPI dijeli sa Indonezijom, Šri Lankom i Svazilendom.
Poredeći rezultate u posljednjih 7 godina, gdje se ocjene kreću od 42 za 2012. i 2013, do 38 za 2017. i 2018, vidljivo je da BiH ne samo da nije napravila nikakav napredak, već bilježi nazadak. Negativne trendove, osim Makedonije, koja je zabilježila pomak sa ocjene 35 na 37, bilježe i ostale zemlje Zapadnog Balkana, te su i Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Hrvatska u odnosu na prethodnu godinu zabilježile nazadak.
Najbolju poziciju od država regije i dalje drži Hrvatska, a najveći nazadak zabilježila je Srbija (sa 41 na 39).
Analiza rezultata CPI i poređenje sa ostalim istraživanjima pokazala je direktnu povezanost između nivoa korupcije i nivoa demokratičnosti.
Razvijene demokratije tako imaju prosječan indeks oko 75, slabi demokratski sistemi imaju ocjene oko 49, dok hibridni režimi, koji pokazuju elemente autokratskih sistema, imaju indeks blizu 35.
BiH je prema istraživanjima, kao što je Indeks demokratije, koji je uključen i u CPI, svrstana među hibridne režime, u kojima se redovno dešavaju izborne nepravilnosti, politički pritisci, nedostatak nezavisnosti pravosuđa, visok stepen korupcije, pritisci na medije i gotovo nepostojeća vladavina prava.
Sve ove karakteristike i slabi demokratski temelji omogućavaju cvjetanje korupcije, posebno u sistemima u kojima nedemokratske i populističke vođe koriste njihove slabosti za sopstvenu korist.
Paralizovane institucije
Ovo je naglasio i predsjedavajući Odbora direktora TI BiH Srđan Blagovčanin, napominjući da je BiH u potpunosti zarobljena privatnim interesima nosilaca vlasti.
Institucije paralizovane korupcijom ne uspijevaju ostvariti svrhu zbog koje postoje, ostavljajući građane u situaciji da ne mogu ostvariti elementarna ljudska prava. Razarajuće posljedice korupcije manifestuju se na urušavanje demokratskih standarda i odsustvo ekonomskog razvoja. Vlasti na sve izraženije nezadovoljstvo građana sve česće reaguju represijom, kao u slučaju “Pravde za Davida” – navodi on.
Hitne mjere
TI BiH je kao hitne mjere neophodne za spasavanje sistema od potpunog propadanja i bezakonja naveo lustraciju u pravosuđu i agencijama za provodjenje zakona, sistemske analize funkcionisanja javnog sektora, posebno javnih preduzeća, kako bi se otklonile ključne prepreke u funkcionisanju, te jačanje zakona usmjerenih na sprečavanje političke korupcije. To su Izborni zakon, Zakon o finansiranju politikih partija, Zakon o javnim nabavkama, zakoni o sukobu interesa…
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu