To je bila tema konferencije o hrani održanoj u Zagrebu, a HRT prenosi da, kada bi se zatvorile granice ove zemlje na nedjelju dana, Hrvatska bi ostala bez hrane.
Uvozni proizvodi dominiraju policama trgovina, a problem je dublji nego što se čini. Trgovci nisu jedini koji bi se mogli prozivati za prekomjeran uvoz – i hrvatski proizvođači uvoze gotove proizvode ili sirovine pa ih tek potom plasiraju pod domaćim brendovima.
– Mislim da se svi trgovci trude da sve ono što se može nabaviti u Hrvatskoj, tu i nabavi, ali ne možete nabaviti dovoljno voća, povrća, svinjetine, junetine – apsolutno ne – rekao je Martin Evačić, predsjednik izvršnog odbora HUP – Udruženja trgovine.
Na listi najčešće uvoznih namirnica, uz meso je i mlijeko.
– Mlijeka nam nedostaje izuzetno puno. Mi smo nikad lošiji. Vjerovatno smo na 40, možda 45 posto, pogotovo s trajnim mlijekom – upozorio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Najpozitivniji primjer u domaćoj poljoprivredi je proizvodnja žitarica i uljarica. Hrvatska izvozi kukuruz, pšenicu i soju – ali ono što se od njih proizvodi, poput brašna i gotovog testa, u velikoj mjeri – uvozi.
– Uvozimo poboljšivače pšenice, brašno, gotovo tijesto… U tom segmentu planiramo ulaganja u mlinarske kapacitete – rekao je Tugomir Majdak, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede.
Prema dekanu Agronomskog fakulteta Aleksandru Mešiću, jedan od ključnih problema je to što je hrvatska poljoprivreda još uvijek strukturirana kao u doba djedova i baka.
– Očito je da način na koji smo do sada radili nije pokazao rezultate. Možemo imati kvalitet i konkurentnost, ali nedostaje nam znanje – naglasio je Mešić, prenosi Tanjug.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu