To za Srpskainfo kaže vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić govoreći o predstojećem sastanku predstavnika bivših republika 13. septembra u Beogradu, na temu raspodjele nekada zajedničke vojne imovine. Ocjenjuje da je za ovu temu trenutno najviše zagrijana Hrvatska koja agresivnim nastupom traži obeštećenje.
Došli su do nevjerovatne sume od oko desetak milijardi dolara. Iako se taj podatak pominje u hrvatskim medijima, bitan je izvor, a to su ljudi koji su očigledno radili na studijama o tehnici koju potražuju. Pominjali su 117 tenkova T55, 25 tekova M84, 32 MIG 21 i drugo – kaže Radić.
Prema njegovim riječima, Hrvatska u ovom slučaju ide sa zahtjevom da im pripada pravo na obeštećenje za tehniku za koju imaju saznanja da se nalazila na teritoriji Hrvatske u trenutku kada su proglasili samostalnost od Jugoslavije.
– Imamo sporazum koji je 2001. potpisan za rješavanje pitanja imovine, u kome se insistira da se pokretna imovina mora vratiti u što kraćem roku ako je odnijeta od jedne države članice u drugu, ili da se obešteti ta država. Međutim, u zagradi tog sporazuma, koji su svi ratifikovali, piše da je vojna imovina izuzetak. Dakle, nije tačno da se sporazum odnosi i na vojnu imovinu. Hrvatska to zna – zaključuje Radić.
Vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar smatra da je nakon toliko godina teško procijeniti o kakvoj se pokretnoj imovini radi. On kaže da veliki dio te imovine, poput tenkova, topova i vojnih vozila, odavno nije u voznom stanju, te da su i Oružane snage BiH uništile većinu tog naoružanja koje su naslijedile iz rata.
– Zanima me na koji način će se to staro gvožđe JNA dijeliti i ko će to htjeti da uzme. Mislim da je to nemoguće izračunati, ali neko očito pokušava da u svemu tome ušićari. To je devedesetih imalo neku cijenu, sada ne vidim da bi moglo da ima ikakvu. Priče o milijardama dolara ili maraka nisu realne – kaže Kozar za Srpskainfo.
U BiH najmanje imovine
Prema riječima Kozara, u vrijeme SFRJ u BiH nije bilo velike količine pokretne imovine jer je ona najviše bila smještena u Srbiji i Hrvatskoj.
– Biće teško predstavnicima bivših republika, a sadašnjih država, da se stvarno dogovore o kakvoj se imovini radi, gdje je sada ta imovina i da li je uopšte vrijedno da se oko toga vodi neka velika rasprava. Znamo da su u Srbiji neke kasarne poretvorene u kasarne vojnog otpada. Ako tu oni nešto mogu da nađu, neka izvole, ali vrlo je teško napraviti bilo kakve spiskove, a pogotovo naći protivvrijednost u novcu – zaključuje Kozar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu