Nakon što je hrvatski Sabor usvojio Zakon o upravljanju državnom imovinom, po kojem Hrvatska može da prodaje odmarališta, hotele, vile, stanove i druge nekretnine, nadležne institucije iz BiH nisu ništa uradile kako bi spriječile Hrvatsku da raspolaže njenom imovinom.
Predsjedavajuća Komisije za spoljne poslove PS BiH Dušanka Majkić kaže da ovo pitanje, kao i mnoga druga goruća u BiH, neće biti rješeno dok se ne formira nova vlast na nivou BiH.
S obzirom da do sada nije ništa urađeno, nije ni logično očekivati da se bilo šta uradi pred početak predizborne kampanje. To pitanje ostaje zadatak za novu vlast, ako se ona uopšte konstituiše posle oktobra. Insistirati sada na tome, nije realno – kaže Majkićeva.
Iz Ministarstva pravde BiH na pitanja Srpskainfo šta je do sada urađeno na rješavanju problema sa vrijednom imovinom u Hrvatskoj naveli su da je potpisan Sporazum o pitanju sukcesije i pobrojali s kim je razgovarao ministar pravde Josip Grubeša.
– Do sada smo u više navrata razgovarali sa nadležnim ministarstvima iz regiona o ovom pitanju i nastavićemo da radimo i dalje na tome, kako bi se ova materija rešila bilateralnim putem – tvrdi Grubeša.
Navodi da je zadnji razgovor obavio sredinom juna sa ministrom pravde Hrvatske Draženom Bošnjakovićem na kojem je postignut dogovor da se raniji razgovori o državnoj imovini što prije nastave.
– Dogovoreno je da se formiraju pregovarački timovi koji će revidirati ranije pripremljen tekst Ugovora između ove dvije zemlje, a koji nije prošao potrebnu proceduru obzirom da je RS osporavala odredbe oko stanarskih prava. Razgovori će biti nastavljeni i sa Srbijom – rekao je Grubeša.
Dodao je da se Aneksom G Sporazuma o sukcesiji precizira imovina pravnih lica i građana iz BiH, a najviše se radi o imovini koja se nalazi na obali Jadranskog mora u Hrvatskoj poput odmarališta, kampova ili zemljišta.
Podsjećamo da je Hrvatska 1991. donijela Uredbu o zabrani raspolaganja, odnosno o zabrani upisivanja i prometovanja tih nekretnina i one su od tada do danas zapuštene, devastirane i s njima niko nije upravljao. Uz to, problem je i što BiH posjeduje samo spisak imovine koja je bila u vlasništvu institucija nekadašnje SR BiH, dok nema podataka ni vrijednosti imovine preduzeća iz BiH u Hrvatskoj.
Padaju tužbe
Ukoliko bi se ovo pitanje pokušalo rješiti na način da BiH tuži Hrvatsku, praksa je do sada pokazala da sudovi u drugim državama nasljednicama ne poštuju odredbe Aneksa G ugovora.
– Odbijaju tužbene zahtjeve podnositelja iz BiH i uglavnom donose negativne presude po podnesenim tužbenim zahtjevima. To znači da bi eventualne tužbe protiv Hrvatske bile odbačene – objašnjavanju u Ministarstvu pravde BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu