Politika

Sukcesija ŠTETNA PO SRPSKU, ali postoji izlaz: Rasparčavanje SFRJ u svjetlu "državne imovine" u BiH

U odbrani teze da državna imovina pripada BiH, Ambasada SAD, kao i političari iz Sarajeva, često se pozivaju i na Sporazum o sukcesiji imovine bivše SFRJ.

Tabla sa natpisom Dobro došli u Republiku Srpsku
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Da li je tako, šta piše u tom sporazumu i može li on da reguliše imovinske odnose unutar država potpisnica?

Primjera radi, u saopštenju američke Ambasade iz maja ove godine navodi se da je tim sporazumom, koji je stupio na snagu 2004. godine, precizirano da su BiH i još četiri zemlje nasljednice koje će naslijediti „pokretnu i nepokretnu državnu imovinu“ SFRJ.

americka ambasada sad
FOTO: AL JAZEERA BALKANS/YOUTUBE/SCREENSHOT

– To, međutim, ne znači da svaki dio imovine koji je pripadao SFRJ treba trajno kontrolisati država BiH. Od vitalne je važnosti regulisati upravljanje, a u nekim slučajevima i vlasništvo nad tom imovinom među različitim nivoima vlasti. Ustavni sud BiH bio je jasan – Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za to – naveli su iz Ambasade SAD.

Uporište Bećirovića

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je s kolegom Željkom Komšićem predložio zakon o državnoj imovini BiH, takođe je uporište našao u pomenutom sporazumu o raspodjeli imovine SFRJ.

denis becirovic predsjednistvo bih sjednica
FOTO: AMER KAJMOVIĆ/FENA

– Ne zaboravimo, i odlukom Ustavnog suda BiH zauzet je konačni i obavezujući pravni stav, a to je da je država BiH nasljednik imovine Socijalističke, odnosno Republike BiH i imovine bivše SFRJ. Dakle, regulisanje tog pitanja je u nadležnosti državnih organa vlasti. Takođe, Sporazum o sukcesiji navodi da državna imovina pripada BiH – istakao je Bećirović.

Greška

Profesor ustavnog prava iz Banjaluke Milan Blagojević smatra da su tadašnji srpski ministri, poslanici i delegati u Parlamentu BiH i tadašnji srpski član Predsjedništva BiH Živko Radišić napravili grešku kada su dali saglasnost na ovakav, za Srpsku štetan, sporazum.

Milan Blagojević
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– Pogledajte Prilog A – Pokretna i nepokretna imovina. Najpre član 1, kojim je propisano da se nepokretna imovina SFRJ prenosi na države sukcesore. Zatim je član 2, koji kaže da se nepokretna imovina SFRJ prenosi državi sukcesoru na čijoj teritoriji se nalazi. Što znači, BiH na njenoj teritoriji, jer država sukcesor u smislu ovog sporazuma i inače međunarodnog prava ne može biti RS, već BiH. Najzad, tu je i član 6 Priloga A, koji propisuje da državi sukcesoru, dakle ne entitetu, ostaje da odluči da li je nepokretna imovina predstavljala državnu imovinu SFRJ – objašnjava Blagojević.

Pročitajte još

Umjesto toga, dodaje on, trebali su odbiti svoju saglasnost i tražiti da se u članovima 1, 2 i 6 Priloga A propiše da u slučaju BiH nepokretna imovina SFRJ pripada entitetu na čijoj se teritoriji nalazi, te da entitetu u BiH na čijoj se teritoriji nalazi ta imovina ostaje da odluči da li je takva imovina predstavljala državnu imovinu SFRJ.

– Jedino što nam je preostalo je da branimo stav da BiH pripadaju samo one nepokretnosti koje su u zemljišnim knjigama uknjižene na ime – naziv SFRJ, a ne i ono što je uknjiženo pod nazivom „društvena svojina“ ili „opštenarodna imovina“, jer što je pod tim nazivima uknjiženo pripada entitetu na čijoj teritoriji se nalazi, na osnovu granice iz Aneksa 2 Dejtonskog sporazuma i na osnovu Ustava BiH – smatra Blagojević.

Evolucija OHR

Istovremeno, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, Darko Radić, mišljenja je da Sporazum o sukcesiji reguliše samo odnose između država potpisnica.

FOTO:  SCREENSHOT/RTRS
FOTO: SCREENSHOT/RTRS

– Radi se o jednom klasičnom međunarodnom ugovoru koji su potpisale države nastale raspadom bivše Jugoslavije. Taj sporazum reguliše odnose između tih država ne prejudicirajući i ne pretendujući da uređuje odnose unutar država. Na kraju, takvog je mišljenja i Venecijanska komisija. Konačno, mislim da je pravni odjel OHR 2010. dao identično tumačenje povodom sporazuma o sukcesiji, a onda smo kasnije vidjeli da je taj stav OHR evoluirao i danas imamo potpuno drugačiji stav. Ako bih bio cinik, rekao bih, ako je BiH vlasnik imovine, šta će nam onda zakon?! Imamo zakone o stvarnim pravima koji uređuju kako država kao i svaki drugi vlasnik može da se ponaša – rekao je Radić za FTV.

Licemjerje oko Brčkog

Milko Grmuša, potpredsjednik PDP, pravnik po struci, smatra da je bio pogrešan svaki potez po pitanju nekretnina u posljednjih nekoliko decenija i da je to razlog zbog koga danas imamo ovako težak politički trenutak.

milko grmuša pdp
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Prvi i osnovni problem i licemjerje međunarodne zajednice jeste činjenica da je država od 1945. sve do negdje 1952. izvršila otimanje imovine od privatnih vlasnika širom bivše Jugoslavije. Ako je imalo stalo našim tzv. zapadnim prijateljima do zaštite ličnih prava, imovinskih prava, vlasništva, prvo se morala završiti kompletna restitucija. O tome više niko ne priča nego se pokušava legalizovati zločin – kaže Grmuša za Srpskainfo.

Drugo licemerje na koje stranci ćute kao zaliveni, podsjeća Grmuša, jeste Zakon o javnoj imovini Brčko distrikta BiH, koji je pisao OHR, tj. supervizor za Brčko, koji je po funkciji zamjenik visokog predstavnika.

– Oni su, ne samo nepokretnu, nego svu imovinu dali u svojinu Distrikta i o njoj ne odlučuje uvijek ni Skupština, nego gradonačelnik. I tamo možete prodavati i zemlju i nekretnine, a u RS je sporno. Ne može tako, osim ako ne smatraju da Brčko nije dio BiH. Sljedeći problem je što je tehnički neizvodivo, prateći osnovne pravne principe, razriješiti problem javne imovine u cijeloj BiH. Zbog nedostatka političke volje, ali i znanja. Nisam čuo nijednog ozbiljnijeg političara u BiH da vlada materijom. Oni miješaju nekretnine koje su u državnoj svojini sa opštim dobrima i dobrima od opšteg interesa. To su različite pravne kategorije, a oni ih sve stavljaju pod isto – kaže Grmuša.

Radikalizacija problema

Grmuša je uvjeren da bi RS imala radikalan odgovor na svako nametanje zakona koji se odnosi na imovinu, a na taj radikalan potez ne može da ne odgovori FBiH.

– I boga pitaj kuda to vodi. Dakle, jedini izlaz je restitucija, zatim entiteti su vlasnici onoga onoga što smatramo da je vlasništvo države, osim dijela vojne perspektivne imovine i zgrada institucija BiH. A onda polako rješavati nelogičnosti koje postoje, poput starih stambenih zgrada iz socijalizma pa se postavlja pitanje čija je zemlja, ili novih zgrada kada ima hipoteka na parceli, a nema na stan. A, da će neko nametnuti zakone koji će reći da se sva imovina knjiži u Sarajevu, pored entitetskih katastara i geodetskih uprava, to će zemlju odvesti u kolaps. Taman da mi i hoćemo. To je praktično neizvodivo, jedino ako neko želi rat i totalnu blokadu – upozorava Grmuša.

Zaokret Ustavnog suda BiH

Prema mišljenju Darka Radića, Ustavni sud BiH je, po pitanju imovine, postao glavni generator pravne nesigurnosti.

– Podsjetiću na zahtjev za ocjenu saglasnosti Ustava RS sa Ustavom BiH koje je podnio tadašnji član Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. U tom predmetu je Ustavni sud BiH rekao da RS ima nadležnost da reguliše obligacione i svojinsko pravne odnose. Dakle, od takvog stava došli smo do stava da je isključiva nadležnost BiH da uređuje pitanje državne imovine – upozorio je Radić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu