Međutim, sada i sama kompanija priznaje da ta strategija nije dovela do trajnog smanjenja broja zaposlenih naprotiv, dovela je do novih zapošljavanja u sektorima u kojima vještačka inteligencija još uvijek ne može da zamijeni ljudsko razmišljanje.
IBM-ova strategija bila je da zaustavi nova zapošljavanja i zamijeni interne procese automatizovanim sistemima, tvrdeći da se oko 30% radne snage može zamijeniti. U januaru 2023. godine, čak 7.800 zaposlenih je otpušteno u okviru te inicijative.
Ipak, izvršni direktor IBM-a, Arvind Krišna, objasnio je da je implementacija vještačke inteligencije dovela i do investicija u nove sektore. To je otvorilo radna mjesta u oblasti programiranja, prodaje i marketinga – sektorima gdje se vrednuje kritičko razmišljanje više od pukog ponavljanja zadataka.
– Iako smo uložili veliki napor da koristimo vještačku inteligenciju i automatizaciju u pojedinim poslovnim operacijama, naš ukupan broj zaposlenih je porastao jer nam je to omogućilo da više investiramo u druge oblasti – rekao je Krišna.
Paradoks zamjenjivanja ljudi vještačkom inteligencijom
Krišna je naglasio da te nove pozicije ne mogu biti popunjene mašinama, jer zahtijevaju međuljudske vještine i sposobnost prilagođavanja. Prema njegovim riječima, automatizacija je oslobodila resurse koji su sada usmjereni na aktivnosti u kojima je ljudska interakcija ključna.
– To su oblasti u kojima je kritičko razmišljanje presudno – gdje ljudi moraju da se takmiče ili sarađuju s drugima, a ne samo da slijede naučene procese – objasnio je Krišna govoreći o zapošljavanju u sektoru prodaje i razvoja.
Za one koji su otpušteni 2023. godine, ove riječi možda neće biti utješne. Iako je IBM zabilježio rast na drugim frontovima, mnogi bivši radnici nisu ponovo zaposleni, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti zamjenjivanja ljudi bez razmatranja posljedica po tržište rada.
Ono što se dogodilo u IBM-u oslikava širi trend u tehnološkoj industriji – automatizaciju jednostavnih procesa, uz istovremeno priznanje da određeni poslovi zahtijevaju isključivo ljudske kvalitete. U tom smislu, kritičko razmišljanje i društvena interakcija ostaju granice koje vještačka inteligencija još uvijek ne može da prevaziđe.
Kompanije poput Mete već najavljuju slična smanjenja broja zaposlenih za 2025. godinu, što izaziva zabrinutost među IT stručnjacima. Ipak, slučaj IBM-a pokazuje da, iako vještačka inteligencija mijenja tržište rada, takođe može otvoriti nova vrata onima koji se uspješno prilagode digitalnoj budućnosti, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu