Na kraju su zaključili da baštovanstvo u bašti može da zaštiti od demencije do 80. godine, bez obzira na bogatstvo i obrazovanje.
– Mentalno stimulativna priroda baštovanstva, još uvijek relativno neistražena, mogla bi da doprinese rezervi mozga čak i u starosti. Ovi rezultati identifikuju obećavajuću novu liniju istraživanja za razumijevanje faktora životnog stila koji mogu promovisati uspješno kognitivno starenje – rad je objavljen u Journal of Environmental Psichology.
Udruženje „Alchajmer Škotska“ opisao je nalaze kao ohrabrujuće.
Džilijan Konsil, izvršni direktor dobrotvorne organizacije za zdravlje mozga i inovacije, naglasila je da ljudi ne razumeju ove prednosti.
– Ljudi često ne shvataju širok spektar prednosti koje baštovanstvo može da donese. Kopanje, sadnja i čupanje korova povećava snagu ruku, što istraživanja pokazuju da može poboljšati zdravlje mozga. Uzgajanje sopstvene hrane može vam pomoći da jedete zdravije, što je takođe ključni faktor. A ostanak u vezi sa drugim ljudima je koristan za zdravlje mozga, tako da su zajednički prostori odlično mesto za druženje, smanjujući usamljenost i izolaciju – rekla je ona, misleći na zajednice koje omogućavaju starijim ljudima da se druže i vrte u isto vrijeme.
Istraživački tim je prikupio podatke kao deo dugoročne studije o funkciji mozga pod nazivom ‘Lothian Birth Cohorts’. Djeca rođena u Edinburgu i okolini 1921. godine polagala su test inteligencije u dobi od jedanaest godina kako bi izmerila njihovu sposobnost rasuđivanja i aritmetike. Na stotine njih je isti kviz rešavalo kasnije, kada su imali 79 godina.
Od 467 testiranih ljudi, skoro 30 odsto nikada nije radilo baštu, ali 44 odsto je to radilo stalno, čak i u starosti. Rezultati su pokazali jasnu podjelu.
U prosjeku, njih 280 koji su često ili ponekad radili u bašti imali su bolje kognitivne sposobnosti kao penzioneri nego kada su imali jedanaest godina. Ali 187 koji nikada ili su rijetko bavili baštovanstvom su imali niže rezultate na testu nego kada su bili djeca.
Demencija je kada mozak neizlječivo degeneriše do tačke u kojoj se bori da zapamti, koncentriše i riješi probleme.
Nezdravi načini života povećavaju rizik od razvoja bolesti, ali se vjeruje da održavanje mozga aktivnim i dovoljno sna mogu spriječiti da se ona pojavi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu