Na ministarskom sastanku zemalja članica NATO prošle sedmice u Briselu zvanično je odobren paket pomoći odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH, koji obuhvata devet projekata pomoći za odbrambeni sistem i tri projekta pomoći za bezbjednosni sistem BiH.
Pomoć se, kako je navedeno, odnosi na opremanje odbrambeno-bezbjednosnog sistema BiH.
– S tim u vezi, u narednom periodu će se pristupiti izradi implementacijskog plana, što će odrediti i dinamiku isporuke opreme predviđene projektima pomoći za opremanje Oružanih snaga BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH. Radi se o projektima koji vrijede desetine miliona evra, a čija će realizacija značiti praktičnu podršku odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH i u svakom slučaju značajno doprinijeti jačanju odbrambeno-bezbjednosnih kapaciteta – naveli su ranije iz Ministarstva odbrane BiH.
Ministri nedostupni
Na ovo je odmah reagovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je rekao da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da „kolektivni šef države“ ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.
– Jedino nadležno za pitanja vojske i bezbjednosti je Predsjedništvo, koje ni u prošlom niti u ovom sazivu nije ni razmatralo niti molilo NATO za bilo kakvu pomoć – rekao je Dodik, koji je prethodne četiri godine proveo na funkciji člana Predsjedništva BiH.
Ono što je zanimljivo jeste da je još na prošlom NATO samitu, koji je održan u Madridu 20. juna 2022. godine, donesena odluka o prilagođenom paketu pomoći BiH, a koja je javno saopštena nakon tog sastanka, ali su reakcije tada izostale.
Ako pomoć nije tražilo Predsjedništvo BiH, ko je onda tražio, pokušali smo da saznamo od bivšeg ministra odbrane Sifeta Podžića i sadašnjeg, Zukana Heleza, ali ih nismo uspjeli dobiti na telefon.
Svršen čin
Bivši zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, smatra da je sve rađeno mimo Predsjedništva BiH, odnosno na relaciji ministar Podžić – NATO.
– U Bosni i Hercegovini je sve moguće i nemoguće. Da je Bosna i Hercegovina normalna država onda se ne bi smjelo ništa raditi bez Predsjedništva, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga BiH i vodi spoljnu politiku. S obzirom da je ova država takva kakva jeste onda je i ministar odbrane mogao, mimo Predsjedništva BiH, da dogovara da zemlje članice NATO pošalju pomoć, što je sad i odobreno – ističe Okolić za Srpskainfo.
Dodaje da nije siguran može li Bosna i Hercegovina sada da odbije navedenu pomoć jer nije poznato u kojoj je to fazi, odnosno da li uopšte sada treba bilo kakva odluka Predsjedništva BiH ili je to već gotova stvar.
– Mislim da je to dovedeno pred svršen čin i da će sada pomoć doći bez obzira na Predsjedništvo BiH. Ono što je dobro jeste da tu neće biti nikakve borbene tehnike i naoružanja koje bi se moglo zloupotrijebiti – kaže Okolić.
Navodi da su bošnjački predstavnici u Ministarstvu odbrane ranije tražili od NATO da se BiH dostave PVO sistemi, borbena vozila, te opremanje helikoptera sa borbenom tehnikom. Međutim, kako kaže Okolić, NATO je te zahtjeve odbio.
– Rekli su da BiH može dobiti samo onu opremu koja se ne koristi za borbena dejstva – pojašnjava Okolić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu