Prijedlog zakona, makar na papiru, djeluje poprilično strogo, a najznačajnija promjena odnosi se na komisiju koja će odlučivati ko je u sukobu interesa, a ko ne.
Nju sada čine po tri parlamentarca iz Predstavničkog doma i Doma naroda BiH, plus predstavnici Agencije za borbu protiv korupcije BiH.
Ako na današnjim hitnim sjednicama oba doma PS BiH bude usvojen Prijedlog novog zakona, koga je utvrdio Savjet ministara BiH, političari više neće moći u komisiju. Makar zvanično.
Predviđeno je da Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa, sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, čini sedam članova koje imenuje Parlamentarna skupština BiH na konkursu. Treba da ima jednaku zastupljenost sva tri naroda i jednog člana iz ostalih. Član komisije ne može da bude nosilac javne funkcije.
Odlučivaće većinom glasova, osim kada inicira razrješenje s dužnosti funkcionera za koga se utvrdi sukob interesa. Tada je poželjan konsenzus ili dvotrećinska većina. Takođe, neće više biti moguće bojkotovati sjednice komisije. Jer, ako njen član ne dođe na dvije sjednice, slijedi njegovo razrešenje i imenovanje novog člana.
Odluke su konačne
Odluke komisije su konačne i protiv njih nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH, koji je dužan da odluči u roku od 90 dana. A, odluke, odnosno mjere koje komisija izriče su: opomena, novčana kazna do 20.000 KM, inicijativa za razrešenje dužnosti i poziv na podnošenje ostavke.
Opomena se izriče samo ako postupci funkcionera nisu uticali na interese građana. Najveća novčana kazna od 10.000 do 20.000 KM se izriče u slučaju kada nosilac javne funkcije navede lažne podatke o imovini i prihodima, u namjeri da prikrije te podatke.
Inicijativu za razrešenje s dužnosti funkcionera komisija podnosi organu vlasti nadležnom za njegovo imenovanje, koji je dužan da obavijesti komisiju o preduzetim mjerama u roku od 30 dana.
Privatna preduzeća
Nosilac javne funkcije na nivou BiH ne može da obavlja drugu javnu funkciju na bilo kom nivou vlasti. Pod nosiocima javne funkcije na nivou BiH se podrazumjeva izabrano ili imenovano lice, rukovodilac u instituciji na nivou BiH, rukovodilac u pravnom licu koje osniva institucija BiH, rukovodilac koji je u statusu državnog službenika sekretara s posebnim zadatkom, kao i šef kabineta, savjetnik izabranog ili imenovanog lica…
Kada je riječ o privatnim preduzećima, u njima ne može biti član skupštine, upravnog, nadzornog obora ili menadžmenta ako je tom preduzeću bilo koji organ vlasti davao bilo kakve podsticaje ili olakšice, uključujući i kredite, u iznosu većem od 10.000 KM na godišnjem nivou. Takođe, ne smije biti u upravi privatnih preduzeća koja sklapaju ugovore ili posluju sa institucijama bilo kog nivoa vlasti većem od 10.000 KM godišnje.
Nevladine organizacije
Nosilac javne funkcije ne može da obavlja funkciju ovlaštene osobe u udruženjima ili fondacijama koje se finansiraju iz budžeta bilo kog nivoa vlasti u iznosu većem od 20.000 KM, odnsono 70.000 KM ako je riječ o oblasti sporta.
Kada je riječ o poklonima, funkcioner može da zadrži samo one koji tržišno vrijede do 300 KM, a sve preko toga mora da preda instituciji koju predstavlja. Na sajtu komisije biće dostupan centralni registar poklona.
Podnošenje izvještaja
Ono što će vjerovatno zadavati nevolje mnogim funkcionerima jeste obavezno podnošenje izvještaja o finansijskom stanju i imovini za sebe i bliske srodnike, u roku od 30 dana od dolaska na funkciju. Imovinski podaci uključuju: Prava vlasništva nad nepokretnim stvarima u zemlji i inostranstvu, pravo vlasništva nad pokretnim stvarima, depoziti u bankama u zemlji i inostranstvu, dionice, autorska prava, izvori i visina neto prihoda od obavljanja javne funkcije, potraživanja, članstvo u organima nevladinih, neprofitnih organizacija, te druge poslovne djelatnosti. Svi podaci moraju da budu tačni, na dan podnošenja izvještaja.
Komisija je dužna da formira registar imovine i da ga učini dostupnim na svojoj internet stranici, pazeći na zaštitu ličnih podataka.
Provjera
Ono što je novina jeste provjera podataka iz movinskih izvještaja. Naime, i do sada su funkcioneri podnosili imovinske kartone CIK BiH i postojećoj komisiji, ali su u njima mogli da navedu šta im je volja.
Prijedlog novog zakona predviđa da će komisija za odlučivanje o sukobu interesa provjeravati podatke iz imovinskih izvještaja.
Kako? Institucije, organi i pravna lica će sarađivati sa komisijom prilikom dostavljanja podataka o imovini i prihodima nosilaca javne funkcije, institucijama čiji je rad regulisan Zakonom o bankama, te će potvrditi da li se stanje računa koje je navedeno za naznačeni datum poklapa sa stvarnim stanjem na taj datum. Kao i da li osoba ima neprijavljene račune. Taj postupak će biti zatvoren za javnost do donošenja pravosnažne odluke komisije.
TI BiH: Umjesto obaveze – saradnja
Transparensi internešenel u BiH pozdravlja usvajanje novog zakona o sprečavanju sukoba interesa BiH koji predstavlja važan mehanizam prevencije korupcije. Kako navode, usvajanje ovog zakona kao i druge antikorupcijske reforme vladajuće strukture su godinama opstruisale, a BiH je za to vrijeme postala druga najlošije rangirana zemlja u Evropi po stanju korupcije.
-Zakon donosi brojna kvalitativna poboljšanja, poput uspostave nezavisne komisije koja će zamijeniti dosadašnji politički način donošenja odluka o sukobu interesa, kao i osnivanja javnog registra imovine državnih funkcionera – navode u saopštenju.
TI BiH istovremeno upozorava da su u posljednji čas izmjenjene bitne odredbe ovog zakona koje su eksplicitno predviđale obavezu svim institucijama u BiH da komisiji za odlučivanje o sukobu interesa dostavljaju podatke o imovini, što je neophodno za kontrolu tačnosti informacija koju funkcioneri navode u imovinskim kartonima. Umjesto toga, u usvojenoj verziji okvirno se naglašava da će institucije sarađivati, čime se ponovo ostavlja prostor za eventualne opstrukcije ovog mehanizma kontrole imovine javnih funkcionera. Ističu da je Savjet minitara nedavno na isti način oslabilo izmjene Zakona o VSTS zbog čega su reagovali i predstavnici relevantnih međunarodnih organizacija, uključujući i EU.
–Takođe, način odlučivanja u komisiji o razrješenju funkcionera, koji predviđa konsenzus svih članova, odnosno dvotrećinsku većinu, u praksi može dovesti do toga da se sankcije koje predviđaju razrješenje ili ostavku ne budu uopšte izricale. Ovo nije ekvivalentno načinu na koji odluke donose druge institucije na državnom nivou. Zakon većinom zadržava postojeća ograničenja u pogledu obavljanja višestrukih funkcija i finansiranja privatnih preduzeća koja vode javni funkcioneri i članovi njihovih porodica. Prag dozvoljenih prihoda iz budžeta za udruženja građana koja vode funkcioneri povećan je sa sadašnjih deset na dvadeset hiljada, odnosno sa 50.000 na 70.000 za sportska udruženja – saopštio je TI.
TI BiH smatra potpuno neprihvatljivim da se zakoni, posebno oni od velike važnosti za sprečavanje korupcije, ali i za dalji napredak BiH u procesu EU integracija, donose u potpunoj suprotnosti sa propisima koji regulišu usvajanje zakona.
-Treba istaći da je cijeli proces tekao mimo elementarnih međunarodnih standarda kao što su provođenje konsultacija, izrada procjene uticaja propisa i bazične transparentnosti procesa kroz van-institucuonalne aranžmane, što je imanentno autoritarnim režimima, a nikako zemlji koja treba početi pregovore o pridruživanju sa Evropskom unijom – saopštila je ova organizacija.
Podsećamo, hitna sjednica Predastavničkog doma BiH zakazana je za danas u 14 časova. Sat nakon toga hitno će zasjedati i Dom naroda. Razmatraće Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu