Ovako pravni stručnjaci komentarišu učestale inicijative o temeljnoj reformi pravosuđa, koju zagovaraju političke partije u BiH pod obrazloženjem kako je trenutni sistem „nakaradan“, jer nosioce pravosudnih funkcija nema ko da kontroliše.
S radom pravosuđa, kako se pokazalo u praksi, već godinama nisu zadovoljni ni vladajuće partije ni opozicija, a posebno im smeta proces imenovanja sudija i tužilaca, koje po zakonu bira VSTS. Primjedbe imaju i na rad VSTS, koji je nastao po švedskom modelu, a koji za svoj rad nikome ne odgovara.
I dok jedni zagovaraju temeljnu transformaciju VSTS i njegovih nadležnosti, drugi su mišljenja kako se tužioci trebaju birati u parlamentima, kao što je to bio slučaj i prije poslednje reforme pravosuđa, 2004. godine.
Kadrovi
Da je reforma pravosuđa neophodna slažu se i pravni stručnjaci, ali s druge strane tvrde da o tome ne trebaju da odlučuju političari, već ljudi iz struke.
Advokat Miodrag Stojanović, koji već 38 godina radi u pravosuđu, a jedno vreme je bio i sudija, kaže da je navedena reforma ozbiljna tema i da joj se tako treba i pristupiti, bez bilo kakvog uplitanja politike u taj problem.
Ovakav koncept pravosuđa u BiH je rezultat rada, prije svega međunarodne zajednice i pravnog odjela OHR, koji su formirali VSTS kako bi izbjegli pritiske političkih elita u izbor sudija, tužilaca i drugih nosilaca pravosudnih funkcija po svim nivoima. Ne želim davati sud koliko je to ispravno ili ne, ali ono što želim da naglasim jeste da se reforma pravosuđa ne smije banalizovati samo na kadrovski problem, jer je to mnogo širi problem – ističe Stojanović.
Dodaje da reforma pravosuđa podrazumijeva ne samo kadrovsku promjenu tužilaca već i sudija, pa i branilaca. Stojanović kaže da se i u ovu branšu, kao i u mnoge druge, uvukao veći broj nestručnih i nekvalifikovanih kvazistručnjaka, te da tome treba stati u kraj.
– Sve to podrazumijeva ne samo izmjenu u kadrovskom smislu nego i u normativnom. To znači izmjenu niza propisa koji su sada nekoegzistentni i različito regulišu bitna pitanja kada je riječ o pravosuđu – kaže Stojanović.
Ratni zločini
Prije nego što se krene u bilo kakvu reformu, kako ističe Stojanović, potrebno je definisati ključna pitanja koja su ostala otvorena, između ostalih i pitanje nadeležnosti u procesuiranju ratnih zločina.
Dodaje da je pitanje reforme u procesuiranju ratnih zločina u direktnoj vezi sa usvajanjem Strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH, koja je usvojena prije 10 godina, ali je u međuvremenu stavljena van snage jer je donesena Revidirana strategija za vođenje sudskih procesa u svim predmetima ratnih zločina. O Revidiranoj strategiji je trebao da raspravlja Savjet ministara BiH, ali to do sada nije učinjeno.
– Bez usvajanja strategije pričati o reformi pravosuđa bi bilo malo preko reda. Pored ovoga, imamo i otvoreno sporno pitanje koje se tiče nadležnosti drugostepenog organa na Sudu BiH. Podsjetiću da se prema sadašnjem zakonskom rješenju žalbe na odluku Suda BiH upućuju tom istom sudu, ali apelacionom vijeću. Dakle, u jednoj se kući, pod istim krovom, rješava predmet i u prvom i u drugom stepenu, što je presedan – ističe Stojanović.
Istražni sudija
Podsjeća da inicijative za formiranje drugostepenog suda na nivou BiH za sada nemaju političku saglasnost.
Da je reforma potrebna saglasan je i advokat Goran Nešković, koji iza sebe ima 40-ogodišnje radno iskustvo u pravosuđu. On je zagovornik povratka kontinentalnog sistema pravosuđa koji, između ostalog, podrazumijeva i postojanje istražnog sudije, što je postojalo kod nas prije posljednje reforme pravosuđa.
– Treba vratiti taj sistem jer je mnogo napredniji, brži i efikasniji. Na taj način se ne bi razvlačili dokazi od strane tužilaca mjesecima, pa i godinama. Istražni sudija bi morao da prikupi sve dokaze, a nakon toga tužilac podiže optužnicu ili ne podiže. Ranije je ovaj sistem odlično funkcionisao kod nas i dešavalo se da počne suđenje za ubistvo u osam sati ujutro, a već do 13 časova se sve završi. Ne razvlači se mjesecima, kao sad – smatra Nešković.
Izbor
Dodaje da nema ništa protiv inicijative da se tužioci biraju u parlamentima, odnosno da ih bira država, ali da se izričito protivi da se na taj način biraju i sudije.
Nešković ističe da sudije moraju biti posebno tijelo, nezavisno od politike, ali da to ne znači da za svoj rad ne trebaju nikome odgovarati.
– Treba postojati nadzorni organ koji bi ih kontrolisao, ne u smislu kako će suditi, već njihov moral i kredibilitet. Prije su postojali određeni kontrolni mehanizmi viših organa, koji su vodili računa o tome kako se rade predmeti i da li se poštuju zakonitosti. Danas toga nema. Mora biti neko ko će postaviti pitanje zašto se neki predmeti vuku po ladicama godinama. VSTS nikome ne odgovara za svoj rad i to treba mijenjati – smatra Nešković.
Depolitizacija
S druge strane, Ivana Korajlić, v.d Transparensi internešenela, smatra da se ne bi trebalo vraćati na staro kada je u pitanju izbor tužilaca u parlamentima, jer bi to značilo političko imenovanje. Međutim, ono što jeste potrebno, kako ističe Korajlićeva, jeste detaljna reforma VSTS.
– Postojali su različiti prijedlozi o reformi VSTS, pa i takvi da se izbor stavi u parlamente. Mi smo protiv toga jer je neophodno depolitizovati taj proces – objašnjava Korajlićeva.
Ona ističe da je VSTS data velika nezavisnost, ali samo na papiru, jer se članovi VSTS direktno dovode u vezu s pojedinim političkim partijama i osobama na vlasti. S druge strane, nemaju nikakvu odgovornost i bilo kakav pokušaj da se uspostavi sistem odgovornosti tumači se kao napad na nezavisnost pravosuđa.
Korajlićeva ističe da je neophodno uvesti sistem adekvatnih provjera ključnih ljudi u pravosuđu. Tih je provjera, kako kaže ona, bilo i ranije, ali nisu rađene na adekvatan način i nisu obuhvatale sve aspekte koje su relevantne za procjenu nečijeg integriteta i rada, počevši od imovine, preko prethodnih iskustava i uspjeha do političkih, rodbinskih i svih ostalih veza.
– Imamo prevelik broj nosilaca javnih funkcija koji su direktno politički povezani ili su čak bili dovođeni u vezu sa osobama koje se procesuiraju, odnosno imaju veze sa kriminalom – kaže Korajlićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu