Tim od ukupno četiri stručnjaka iz ove ustanove pomoć je dobijao i od Bojane Banović Đeri, molekularnog biologa iz Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Srbije.
Zaista se ne bih upuštala u bilo kakve pretpostavke o poreklu virusa, jer sada nemamo ni dovoljno podataka ni vremena da se takvim istraživanjima bavimo. Trenutno je najbitnije da se sve snage usmjere na pronalaženje načina da se čovječanstvo izbori s ovim virusom i da se sačuvaju životi i zdravlje ljudi, zbog čega su svi resursi i sva istraživanja usmereni isključivo ka tome. Kad u tome budemo uspjeli, biće vremena da se naučna zajednica širom svijeta pozabavi i ispitivanjem porijekla virusa – kaže dr Banović Đeri za Blic.
Važna istraživanja
Istraživački tim je na početku ispitao nekoliko virusa sa teritorije zapadne Srbije, i ustanovili su da se oni međusobno razlikuju, što je značilo da virus na teritoriju nije ušao s jednog mjesta, već je bilo različitih sojeva. Međutim, još je prerano zaključiti da u populaciji kruži neki specifičan soj, jer je potrebno više uzoraka da bi se to potvrdilo.
Bojana Banović Đeri kaže da je zaključeno da u Srbiji postoji više genotipova virusa koji imaju sličnosti s nekim u evropskim zemljama, ali su nešto izmjenjeni.
– To je upoznavanje strukture, organizacije i sekvence genoma virusa, otkrivajući u genomu sadržanu informaciju vezanu za umnožavanje, opstanak i virulentnost virusa. Prateći promjene u sekvenci genoma virusa kroz vremenski tok epidemije u populaciji, moguće je otkriti kako se virusni genom mijenjao po ulasku u Srbiju. To isto rade kolege širom svijeta i kad se svi takvi podaci sakupe, moguće je zaključiti kako virus evoluira vremenom i na koji način uočene promjene utiču na virulentnost virusa i na opštu kliničku i epidemiološku sliku koju vidimo – priča Banović Đeri.
Ovakva istraživanja se, prema njenim riječima, sprovode svuda u svijetu i veoma su važna za razvijanje vakcine, ali i pronalazak odgovarajuće terapije i drugih metoda koji bi oslabili virus u organizmu. Ali ovdje se postavlja pitanje – šta ako je virus mutirao?
– Čini mi se da je potrebno da prvo razjasnimo šta znači pojam mutacija. Mutacija je mala promjena u sekvenci genoma, koja se konstantno dešava u svim živim bićima, ali većina organizama posjeduju urođene mehanizme koji čuvaju integritet genoma. Ti mehanizmi uklanjaju mutacije, ali dešava se rijetko da im neka i promakne. Proučavanjem načina mutiranja virusa učimo kako se virus ponaša u populaciji u kojoj opstaje i kako evoluira vremenom. Takva saznanja su neophodna da bi se povezala sa kliničkim i epidemiološkim podacima, jer takvim pristupom možemo doći do načina kako da se suprotstavimo virusu, kako da ga oslabimo. Jedan od načina primene tog znanja jeste za razvoj vakcine i predikciju stepena zaštite koju će takva vakcina pružiti, drugi bi bili za pronalaženje dostupnih lijekova koji bi se mogli prenamijeniti za odbranu organizma protiv bolesti ili razvoj potpuno novih lijekova – objašnjava ova naučnica.
Nije svaka mutacija negativna
Doktorka kaže da je jasno da će otkriti da virus mutira. Ali, prema njenim riječima, važno je da se napomene da nije svaka mutacija negativna i da mutacije mogu i oslabiti virus, ali samo one koje mu ne štete i one koje ga osnažuju će se zadržati, jer će takav soj virusa opstati.
– Ono što nas zanima jeste da dođemo do saznanja kako ovaj virus mutira u ljudskoj populaciji, odnosno da naučimo sve što možemo o molekularnoj evoluciji ovog virusa i da povežemo ta saznanja sa medicinskim podacima, prateći kako se klinička i epidemiološka slika mijenjaju sa promjenom genoma virusa. Ukoliko to otkrijemo, takvo znanje možemo upotrebiti da zaštitimo zdravlje ljudi. Treba još vremena da se dođe do vakcine. Postupci razvijanja i testiranja bezbjednosti i efikasnosti vakcine zahtijevaju vrijeme i to nisu brzi procesi. Bilo kakvo ubrzavanje ovog procesa zahtjeva skraćivanje vremena za potrebne korake u postupku, što nije moguće uvijek bezbjedno učiniti, tako da je potrebno biti vrlo pažljiv pri svakoj odluci o ubrzavanju jednog takvog postupka – rekla je molekularni biolog Bojana Banović Đeri.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu