Naizgled potpuno zdrav, ovaj muškarac koji je redovno išao na sistematske preglede, sve dok prije nekoliko godina nije otkrio da ima tiho, ali opasno oboljenje zbog koga je mogao na mjestu da ostane mrtav. Sve je bilo u redu do prije nekoliko godina, od kada mu život zavisi od lijekova.
Ivan Sandić je još kao dvadesetogodišnjak shvatio značaj preventivnih pregleda, što mu je, kako će se više godina kasnije uspostaviti, i spasilo život.
– Od početka svojih 20-ih, svake druge godine sam išao u Dom zdravlja na preglede, gdje sam radio analizu krvne slike, EKG i ostale preglede. To sam radio samoinicijativno. Do prije par godina sve je bilo kako treba, dok ga jednog dana internista iz Doma zdravlja Novi Beograd nije poslao na 24-časovni monitoring. Tu je ustanovljeno da holter mora da mi i ostane. Urađeno je sedam analiza, nakon čega mi je ustanovljeno da imam hipertenziju i od tada uzimam lijekove – priča Ivan.
Onesvijestio se na treningu i stalo mu srce
Od tada redovno ide na preglede na svakih šest mjeseci. Međutim, Ivan je otkrio i da je imao genetske predispozicije za ovo opasno oboljenje.
– Moj stric, koji je bio na oko zdrav čovek, krenuo je jedno jutro na tenis, na treningu se onesvijestio i na kraju nije ni izašao iz kola, srce mu je otkazalo. Nakon toga sam krenuo redovnije na preglede. Na svakih godinu i po sam išao, niko me nije uputio – priča Ivan.
Doktor mu rekao: “Jednog dana bi eksplodirao od pritiska”
Kako ističe, doktor Milan Aleksić, koji ga je i uputio na dalje preglede, rekao mu je nešto što svako treba da zapamti:
– Rekao mi je da se moj organizam navikao na visok pritisak, jer sam u jednom momentu napumpao 180 pritisak. Rekao mi je da ja ne bih osjećao ništa, da ne bih imao bolove i tegobe, ali bih samo jedan dan eksplodirao. Rekao mi je i da je moj organizam nosio ovaj problem godinama sa sobom, ali da nisam bio svjestan toga – priča Ivan za “Prva” TV.
Napominje da je imao samo problem sa nesanicom, ali da nije osjećao nikakve ozbiljnije tegobe. Upravo zato lekari veoma često hipertenziju nazivaju i “tihim ubicom”.
Hipertenzija tihi ubica
Stope umiranja od hipertenzije u Srbiji su drastično porasle za 103,5% u periodu od 2014. do 2023. godine, prema podacima Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”.
Hipertenzija se obično definiše kao pritisak 140/90 mmHg ili viši kada se mjeri u ordinaciji, ili 135/85 mmHg ili viši kod kućnih mjerenja.
Ova bolest, rijetko praćena simptomima i često otkrivena slučajno, pogađa 46,8% stanovništva Srbije, pri čemu se preveliki broj oboljelih povećava s godinama, pa tako 60% osoba starijih od 60 godina ima visok krvni pritisak, objasnila je nedavno kardiolog prof. dr Vesna Stojanov iz UKCS za “Blic zdravlje”.
Visok pritisak ima sve više mladih
Problem je što je među njima sve više mladih.
– Ranije se hipertenzija više vezivala za stariji uzrast, ali sada to nije tako. Svakim danom je sve veći broj oboljelih naročito među mladima, čak i kod djece školskog uzrasta. Razlog porasta esencijalne hipertenzije (hipertenzija nepoznatog uzroka) među mladima je najvjerovatnije u načinu života. Ne treba zaboraviti porast broja oboljelih u grupi radno sposobnog stanovništva, gdje se sve češće srećemo sa takozvanom radno zavisnom hipertenzijom to jest povišenim vrijednostima pritiska na radnom mjestu. Glavni uzrok za nastanak ove hipertenzije je stres – objašnjava prof. dr Vesna Stojanov.
Simptomi hipertenzije
glavobolja – potiljačna, temena ili čeona
svjetlucanje pred očima
zujanje u ušima
vrtoglavica
nestabilnost pri hodu
osjećaj pritiska u sredogruđu (nespecifični simptomi)
Faktori rizika za nastanak arterijske hipertenzije
Na nastanak povišenog arterijskog krvnog pritiska utiču brojni faktori rizika:
gojaznost
povišene vrijednosti masnoća u krvi – holesterola
povišene vrijednosti triglicerida
povećan unos soli hranom
pušenje
fizička neaktivnost
povećan unos alkohola
energetska pića
narkotici
stres
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu