Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u 2022/23. je u 314 srednjih škola upisano 108.026 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 231.
S druge strane, u 1.740 osnovnih škola u BiH upisano je 260.326 učenika, što je manje za 4.476 u odnosu na 2021/22. godinu.
U školske klupe u Srpskoj početkom 2022/23. sjela su 84.643 osnovca, što je za 890 manje nego u prošloj školskoj godini. U ovom periodu, broj upisanih đaka u prvi razred je nešto porastao, s obzirom da smo u 2021/22. imali 9.125, a u ovoj školskoj godini 9.206 prvačića.
Demografi upozoravaju da će, sve dok budemo imali negativan prirodni priraštaj i dok ljudi budu masovni odlazili sa ovih prostora, i u školske klupe sjedati sve manje đaka. Zbog toga, kako naglašavaju, obrazovni sistem treba da razvije fleksibilnije i održivije mehanizme prilagođavanja promjenama.
Primjera radi, broj novorođene djece u Srpskoj iznosio je 1999. godine 14.500, a 2020. smanjio se na 9.161.
– To je skoro 37 odsto manje novorođenčadi za samo dvije decenije. Kohorta, odnosno grupa učenika u osnovnim i srednjim školama smanjena je za 31,5 odsto u odnosu na 2003. – kaže za Srpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić.
Za samo osam godina BiH je po osnovu migracija i negativnog prirodnog priraštaja osiromašila za skoro 320.000 ljudi.
Demografi naglašavaju da smanjenje udjela produktivnog stanovništva zahtijeva novi pogled na obrazovne šanse svakog djeteta.
– Zahtjeva i bolji obuhvat i brigu o osjetljivim grupama, kao i eliminisanje odliva, napuštanja školovanja, isključenosti, segregacije i svih drugih prepreka za razvoj maksimalnih potencijala svakog djeteta. Predviđeno je da će se nepovoljni demografski trendovi nastaviti i u budućnosti i da će stvoriti posebne izazove koji imaju niz implikacija po obrazovni sistem – ističe Pašalić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu