Gotovo sve političke partije u Bosni i Hercegovini saglasne su da Izborni zakon BiH treba da se mijenja, ali saglasnost da nešto ne valja jedino je u čemu su se usaglasili posljednjih godina.
HDZ BiH insistira na izmjenama Izbornog zakona BiH, tražeći izbore u Mostaru, opozicija u Srpskoj želi kamere i skeniranje listića kako, tvrde, ne bi došlo do malverzacija i krađe glasova, a za promjenu određenih dijelova su i SDA i SNSD.
Svi saglasni da ne valja
Da nešto ne valja saglasni su i iz nevladinog sektora, jer su prošli Opšti izbori od strane Koalicije „Pod lupom“ proglašeni djelimično regularnim, a na malverzacije je upozoravala i međunarodna zajednica. Međutim, iako postoje insistiranja, čak i prijedlozi rješenja, promjena još nema ni na vidiku, pa se postavlja pitanje da li ćemo lokalne izbore 2020. dočekati sa zakonom za koji su svi složni da ne valja i atmosferom u kojoj se, uz policiju, vodi borba za svaki listić.
Osim lidera HDZ BiH Dragana Čovića, koji već godinama ponavlja da će do kraja godine doći do promjene Izbornog zakona BiH, promjenama se nadaju i opozicionari iz Republike Srpske.
Potpredsjednik SDS Nedeljko Glamočak smatra da ako ne dođe do promjene izbornog zakona, ili uvođenja skeniranja listića i kamera, opozicija treba dobro da razmisli da li da učestvuje na izborima.
Vrlo je teško sa ovakvim izbornim pravilima spriječiti ustaljene načine krađe i falsifikovanja, pogotovo što je to otišlo toliko daleko da nema nikakve odgovornosti. Imali smo primjere da se čitave vreće unose, što znači da se potpuno poništva volja građana – rekao je Glamočak.
Da se opoziciji u Srpskoj žuri sa izmjenama Izbornog zakona pokazuje i to što PDP već ima spreman dokument.
– Ako ne dođe do promjene, biće jako teško imati izbore koji će biti odraz volje birača. Iskreno se nadam da ćemo pokušati doći do dogovora, jer imamo prijedloge, spremi smo da s njima idemo u parlamentarnu proceduru, međutim, prvo treba omogućiti da Parlament BiH funkcionišše – rekao je predsednik PDP, Branislav Borenović.
On tvrdi da vremena još ima, te da je uz dobru političku volju potrebno samo dva mjeseca da se izvrše promjene zakona kako taj 4. oktobar ne bi bio složen i kontroverzan.
– Posebno sam razočaran indolentnošću pojedinih međunarodnih institucija koje su važne za izborno zakonodavstvo i razvoj demokratskih institucija, a ništa ne rade po tom pitanju. Znamo da je prošle godine izašao izvještaj OEBS vezan za izborne manipulacije. Međutim, niko ništa ne radi osim nas pojedinaca koji stalno insistiramo na tome – rekao je Borenović za Srpskainfo.
Majkić: Pravdaju neuspjeh
Za razliku od optimističnog lidera PDP, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić smatra da neće doći do promjena prije narednih izbora, te da opozicija, govoreći o krađama na izborima, samo pravda svoj neuspjeh.
– Da bi tako nešto tvrdili moraju postojati dokazi. Ako se nisu žalili i ako niko nije ništa uradio, onda su tim samo pravdali svoj politički neuspjeh. Izborni zakon ima mnogo razloga zašto da se mijenja, ali poslije 20 izmjena postojećeg, on je postao neupotrebljiv. Treba napraviti novi. Političko stanje u BiH ne govori u prilog tome da bi se mogla napraviti većina koja bi mogla iznijeti takvu promjenu i zato sam skeptična – rekla je Majkićeva.
Kaže da podržava ideju o postavljanju kamera na biračka mjesta, ali da skeniranje listića nije dobra ideja, jer bi podaci mogli da dođu do ambasada u Sarajevu.
– Tada postoji mogućnost zloupotrebe, i to ne samo na ponekom biračkom mjestu, nego kompletne baze u prilog jedne ili druge stranke – objasnila je Majkićeva.
Možemo li očekivati neke promjene do sljedećih izbora pitali smo i ljude iz Koalicija za slobodne i poštene izbore ”Pod lupom”, koja je posmatrala Opšte izbore 2018. u BiH, kada su uočili nepravilnosti u 35 opština širom BiH.
– Prema trenutnoj političkoj situaciji, jako je teško da dođe do izmjene Izbornog zakona BiH. Svjedoci smo da Parlamentarna skupština ne radi, te da Predstavnički dom još nije izabrao tijela bez kojih ne može raditi nijedan parlament. Upravo oni treba da formiraju radnu grupu za izmjene zakona – objasnio je predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić.
Naglašava da je preporuka iz Savjeta Evrope da se nikad u izbornoj godini ne ide u proces izmjene.
– Možda se i može desiti da do maja, kada će CIK donijeti odluku o održavanju lokalnih izbora, nešto i promijene, međutim ništa se ne radi po tom pitanju. To znači da ćemo i sljedeće izbore dočekati sa starim izbornim zakonom i onim članovima na koje se upozoravalo – rekao je Šehić.
Šta radi misija OEBS?
Predstavnici Misije OEBS u BiH, koja je u nekim državama, poput Sjeverene Makedonije, napravila pomake u održavanju izbora, takođe su zagovarali promjene Izbornog zakona BiH. Šefica Misije OEBS u BiH, ambasadorka Ketlin Kavalek, za Srpskainfo kaže da su sa CIK nastavili raditi na promjenama usmjerenim na jačanje integriteta izbora tamo gdje je to moguće.
– Misija OEBS u BiH je podržala CIK u identifikovanju podzakonskih akata i praksi koje bi se mogle unaprijediti, kao i izradu obimnog komentara izbornog zakona, uključujući reference na preporuke ODIHR i GRECO. Misija sprovodi projekat kojim će se razviti CIK strategija edukacije za birače, podržati odjeljenje za reviziju CIK i povećati transparentnost u vezi s pritužbama vezanim za izbore, kao i s izjavama o imovini izabranih. Međutim, ti napori ne mogu zamijeniti sveobuhvatan, inkluzivan i transparentan proces šire izborne reforme, uključujući izmjenu Izbornog zakona BiH – navodi Kavalek.
Dodaje da izmjena Izbornog zakona BiH zahtijeva funkcionalan parlament, ali da, nažalost, apeli međunarodne zajednice da se formiraju parlamentarni odbori i započnu zakonodavne aktivnosti još nisu doveli do akcije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu