Politika

Izborni zakon u rukama TRI STRANKE: Interresorna radna grupa podijelila političare i analitičare

Da li je rad interresorne radne grupe za reformu izbornog zakonodavstva već na samom početku osuđen na propast, jer u nju nisu uključene sve političke partije niti CIK, već samo tri najveće stranke u BiH, ili bi ona ipak mogla da donese željene rezultate?

Izborni zakon u rukama TRI STRANKE: Interresorna radna grupa podijelila političare i analitičare
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Na prijedlog Zajedničkog kolegijuma oba doma parlamenta BiH, poslanici Predstavničkog doma bi u ponedjeljak trebali da glasaju o formiranju interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, u kojoj će, kako stvari sada stoje, biti samo predstavnici SNSD, HDZ, SDA i jedan iz SBB.

Zadatak ove grupe biće da pripremi izmjenu izbornog zakonodavstva BiH i posredstvom ovlaštenog predlagača uputi domovima u parlamentarnu proceduru.

Predviđeno je da interresorna radna grupa po potrebi može konsultovati stručnjake iz nevladinog sektora, Centralne izborne komisije BiH, akademske zajednice i druge, ali to nije obavezno.

Upozorenje Špirića

S obzirom na to da će interresorna grupa biti alfa i omega u procesu pripreme izmjena Izbornog zakona, koji ne samo da je jedan od najvažnijih dokumenata svake države, već je ta izmjena jedna od obaveza iz 14 ključnih prioriteta sadržanih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, mnogi se pitaju zbog čega u navedenu grupu nisu uključeni i predstavnici ostalih parlamentarnih stranaka.

Isto je nedavno upitao i delegat SNSD u Domu naroda BiH Nikola Špirić, koji je rekao da je „glupo da samo SNSD, SDA i HDZ BiH, budu kostur te priče i da u tome ne učestvuje opozicija“.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

– Ne znam koliko ljudi koji to predlažu razmišljaju o tome, ali neuspjeh tih razgovora može postati plijen u rukama opozicije, a isto tako zbog neučešća u razgovorima mogu da razvaljuju eventualni uspjeh. Zato smatram da opozicija treba da se uključi i kaže šta predlaže i s čim se slaže, a s čim se ne slaže – rekao je Špirić prije nekoliko dana.

Pročitajte još

“Politička farsa”

Lider PDP Branislav Borenović takođe smatra da je u rad interresorne grupe trebalo uključiti i sve ostale parlamentarne stranke, koje su se već mnogo bavile predlaganjem i unapređivanjem izbornog sistema u BiH, ali i predstavnike CIK, te nevladinih organizacija koje prate izborni proces, kao što je Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ i druge.

FOTO: PDP
FOTO: PDP

– Zbog toga smatram da je formiranje navedene interresorne grupe najobičnija politička farsa, posebno jer su u taj proces uključene tri političke partije koje dominantno zaustavljaju bilo kakvo donošenje promjena izbornih pravila kako bi imali fer i poštene izbore. Zahvaljujući ovim trima strankama svaka inicijativa koja je trebala unaprijediti izborno zakonodavstvo, pa i onaj prijedlog koji se ticao skeniranja glasačkih listića u procesu izbora, doživjela je fijasko – podsjeća Borenović za Srpskainfo.

Pročitajte još

Dodaje da je riječ o najobičnijoj farsi, jer je očito da se HDZ, SNSD i SDA otvoreno ismijavaju promjenama Izbornog zakona.

Status kvo

Vehid Šehić iz Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ kaže da je iznenađen načinom formiranja interresorne radne grupe, posebno zbog činjenice da u njoj nema niko iz CIK, niti opozicije. Zamjera i to što u radnu grupu nije uključen niko iz akademske zajednice ili nevladinog sektora.

FOTO: KLIX
FOTO: KLIX

Šehić podsjeća da je do sada bilo uobičajena praksa da u interresornoj radnoj grupi budu i tri člana CIK. Dodaje da je prva interresorna radna grupa koja se bavila Izbornim zakonom, a koja je formirana 2005 godine, imala tri člana CIK, što je po njemu logično jer je to institucija koja provodi izbore i najbolje zna šta bi trebalo mijenjati u zakonu.

– Očito je da tri najveće stranke u BiH smatraju da je sudbina ove države isključivo u njihovim rukama. Bojim se da će i ova godina proći, a da neće doći do značajne izmjene Izbornog zakona, jer vodeće stranke i ne žele tako nešto. Mislim da je njima u interesu da se zadrži status kvo – kaže Šehić.

Navodi da je praksa u svim demokratskim državama da kada se formiraju interresorne radne grupe u njima budu i predstavnici opozicije.

Demokratičnost države

Šehić ističe da je izborni zakon jedan od zakona koji govori o demokratičnosti države, te poštivanju ljudskih i građanskih prava.

– Međutim, mi živimo u državi gdje se ne poštuje ni parlamentarizam u pravom smislu riječi. Tako imamo apsurd da u kolegijumu oba doma nema predstavnika opozicije, dok, na primjer, u Srbiji, Crnoj Gori i nekim drugim državama u kolegijumu svakog predstavničkog tijela imate i ljude iz opozicije, što je logično. Ovdje, izgleda, ove tri stranke misle da imaju ekskluzivno pravo da upravljaju našim životima – zaključuje Šehić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije