Dok se to ne desi, zakon će se primjenjivati u skladu sa navedenom Odlukom Ustavnog suda BiH, standardima iz Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i praksom Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. A to znači bez člana zakona koji je proglašen neustavnim.
Konkretno, Ustavni sud je odlučio ranije da odredba člana 128. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca, koja kaže da izjava stranke ili svjedoka nije dovoljan dokaz za dokazivanje nečijeg učešća u ratu ili ranjavanja – nije u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U prevodu, sada se izjava stranke ili svjedoka opet može smatrati dokazom nečijeg učešća u ratu.
– Odluka Ustavnog suda od 26. marta 2021. objavljena je u “Službenom glasniku BiH” 23. aprila 2021. godine, od kada je Narodnoj skupštini počeo teći rok od šest mjeseci za usaglašavanje navedenih odredbi sa članom II/3.e) Ustava BiH i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavni sud konstatuje da je rok za izvršenje Odluke Narodnoj skupštini istekao 23. oktobra 2021. godine. Narodna skupština u ostavljenom roku nije obavijestila Ustavni sud da je preduzela mjere s ciljem izvršenja predmetne odluke – objavljeno je u posljednjem broju “Službenog glasnika BiH”, a ovo Rješenje Ustavnog suda je, po ustavljenoj praksi, proslijeđeno i Tužilaštvu BiH jer se neizvršavanje odluka Ustavnog suda smatra krivičnim djelom.
Ovakva odluka suda smatra se značajnom za boračku populaciju jer je veliki broj zahtjeva boraca za dokazivanje učešća u ratu, ili ranjavanja, resorno ministarstvo u revizijama odbijalo, pozivanjem na odredbu koju je sud proglasio neustavnom.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH podnio je Milan Blagojević, tadašnji sudija Okružnog suda Banjaluka, sada profesor prava.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu