Politika

Izmjene zakona Srpske "U mnogim zemljama EU i svijeta postoje odredbe kažnjavanja, treba naći granicu u odnosu na slobodu govora"

Visoki sudski i tužilački savjet BiH danas je primio k znanju usvojeno mišljenje na odredbe Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

mediji i milora dodik
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

U izmjenama se ukazuje da je u kontekstu krivičnih djela protiv ugleda i časti povećana zaštita javnih ličnosti u dijelu koji se odnosi na klevetu.

Predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija rekao je da je od Ministarstva pravde Republike Srpske 23. maja stigao dopis sa tekstom zakonskih izmjena, da se Komisija za legislativu sastala 7. juna i da su zaključili da je kratko vrijeme da se sa ovim mišljenjem čeka i da je ono doneseno na telefonskoj sjednici, te da je kao takvo poslato Ministarstvu pravde Srpske.

Pročitajte još

On je naveo da u mnogim zemljama EU i svijeta postoje odredbe kažnjavanja, ali da tu treba naći granicu u odnosu na slobodu govora.

Član VSTS-a Davor Martinović istakao je da je i na današnjoj sjednici Savjeta moglo biti razmatrano i doneseno to mišljenje i da takve stvari ne treba raditi na telefonskoj sjednici.

– Izražavam rezervu i skepsu prema ovakvom radu i za dostavljanje mišljenja postoji rok od još dva i po mjeseca, do 23. septembra – ukazao je Martinović.

Prema mišljenju o izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske, usvojenom telefonskim glasanjem, propisivanjem kazne neprilagođene ličnosti učinioca efekat autocenzurisanja, ali i sankcionisanja može potencijalno imati za posljedicu neosnovano ograničavanje uživanja prava na slobodu izražavanja kao stuba izgradnje demokratskog društva, o čemu bi izvršna i zakonodavna vlast trebalo da vode računa.

Savjet ukazuje da se propisane sankcije moraju utvrditi prema principima srazmjernog odnosa između zaštićenog dobra i opterećenja koje se stavlja na teret lica koje je počinilac radnje jer se sloboda izražavanja smatra stubom demokratskog društva.

VSTS ukazuje u mišljenju da samo propisivanje krivičnih djela protiv časti i ugleda, i to u odnosu na krivična djela uvreda, kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika praksom Evropskog suda nije izričito zabranjeno i da spada u domen opredjeljenja nosilaca političke vlasti, što nije predmet egzaktnih pravnih standarda.

Iz VSTS-a su naveli da je potrebno u kontekstu svih krivičnih djela protiv ugleda i časti imati u vidu da je povećana zaštita javnih ličnosti u direktnoj koliciji sa odredbom člana 10 Evropske konvencije.

Ukazano je da je potrebno voditi računa da opis djela i posljedice ne bude vrlo širok i potencijalno arbitraran u praktičnoj primjeni, što bi bilo u direktnoj koliziji sa praksom Evropskog suda i Rezolucijom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope ka dekriminalizaciji klevete.

U izostanku jasnih obrazloženja standarda Evropskog suda, usklađenosti sa Ustavom i izostanka navođenja komparativnih praksi, VSTS izražava rezervu spram ovih odredbi Nacrta zakona.

U odnosu na krivična djela koja se odnose na povredu časti i ugleda, gdje se pominje javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti, gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda, javno objavljivanje presude za krivična djela protiv časti i ugleda, VSTS predložena rješenja u načelu smatra primjerenim.

Ministarstvo pravde Republike Srpske dostavilo je VSTS-u Nacrt zakona 23. maja budući da je Savjet nadležan za davanje mišljenja na nacrte propisa koji mogu imati uticaja na pravosuđe.

Iz VSTS-a su naveli da se, imajući u vidu da dopis Ministarstva pravde Srpske nije sadržavao rokove i dinamiku planirane zakonodavne procedure, Savjet 31. maja obratio dopisom Ministarstvu pravde kojim je ukazano da će Nacrt zakona biti predmet odlučivanja VSTS-a po ažurnoj proceduri.

Na sjednici je rečeno da su iz Posebnog odjeljenja pri EU koje se bavi praćenjem rada i efikasnosti pravosuđa pohvalili rad pravosuđa u BiH i nude saradnju i alate koji su sa EU do sada uspješno primjenjivani.

U naredne četiri godine se očekuje nastavak dobre saradnje.

– Mi tu imamo problem zaostataka na građanskim referatima, a najbolji primjer je Kantonalni sud Sarajevo, gdje se od dolaska predmeta na žalbeni postupak do otpremne odluke čeka pet godina – naveo je Lagumdžija i dodao da je preduzet niz mjera kako bi se rokovi skratili.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije