Društvo

IZOSTALO PRVO MEDOBRANJE U HERCEGOVINI Kišovit i hladan april ne ide na ruku pčelarima

Kišno proljeće i niske temperatura vazduha u aprilu prave probleme pčelarima u Hercegovini, a izostali su prvi kilogrami proljećnog meda u pčelinjacima.

IZOSTALO PRVO MEDOBRANJE U HERCEGOVINI Kišovit i hladan april ne ide na ruku pčelarima
FOTO: DUBRAVKA ČOLOVIĆ/RAS SRBIJA

Prema procijenama, sezona kasni petnaestak dana, ali pčelari se nadaju da će medobranje, ipak, biti zadovoljavajuće, pošto su ovo sami počeci, a pčele su u dobrom stanju izašle iz zime.

Pčelari navode da niske dnevne temperatura ne dopuštaju unos nektara sa zanovjeti, jedne od glavnih medonosnih biljki u ovom periodu u Hercegovini.

Nećemo se žaliti, ovo su tek počeci. Zanovjet je u punom cvijetu, a u višim dijelovima tek je počela da cvijeta. Cvijeta i livadsko bilje, sezona je pred nama i nadamo se da će biti bolja nego što je počela – kaže pčelar Neđo Pažin.

On navodi da je najveći problem čest vjetar posljednjih dana.

– Pčele nose polen, ali slabo unose nektar. Zdrave su i spremne za novu sezonu, što je najvažnije – ističe Pažin.

Pčelari navode da bi za zanovjet trebala dnevna temperatura od oko 25 stepeni Celzijusa, što nije bilo do sada na jugu Hercegovine.

Neki od njih planiraju i da košnice presele na druga mjesta, iako seoba u ovo doba godine nije uobičajna.

Navode da je slična situacija i u drugim dijelovima Hercegovine, gdje je oko 35.000 košnica.

Nakon prošle godine koja je bila najbolja u posljednjih petnaestak, a prinosi bili od dvadeset do trideset kilograma po pčelinjaku, ovu ne žele još da prognoziraju, ali već sad znaju da će se teško ponoviti lanjsko medobranje.

Hercegovački pčelari smatraju da je prodaja meda u pčelinjacima i “na pragu” najsigurniji način i za kupca i pčelara.

Navode da se u borbi za opstanak pravog, prirodnog meda lakše izlaze na kraj sa lošim godinama i bolestima pčela, nego sa patvorenim medom i nakupcima, koji po istim cijenama prodaju kilogram meda koji nije proizveden u pčelinjacima.

Novina u ovogodišnjem Pravilniku za pčelare je da, ukoliko žele da ostvare subvencije na pčelinja društva, ne moraju imati registrovano gazdinstvo.

Za subvencije moraju biti članovi pčelarskih udruženja, imati registrovan pčelinjak kod Ministarstva poljoprivrede RS i više od 50 pčelinjih društava.

Za povrat novca za ulaganja u objekte ili proizvodnju matica registracija pčelara u Agenciji APIF je obavezna.

Prosiječna cijena 18 KM

Pčelari se medobranjem nisu mogli pohvaliti ni 2017. godine, kada su nakon proletnih mrazeva i suše stigli požari, a medvedi bili česti posjetioci pčelinjaka u višim dijelovima regije. Prosječna cijena meda u Hercegovini kreće se oko 18 KM.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu