Kako piše Al Džazira, djelovalo je da su izraelske snage u procesu odsijecanja Pojasa na dva dijela, južno od Gaza Sitija. Do petka su napredovali oko 15 kilometara od granice Gaze i Izraela duž obalskog puta, pored Bolnice tursko-palestinskog prijateljstva, dobrano dalje na jug od Gaza Sitija. Ovo je jedina ustanova za liječenje od raka u Gazi i zatvorena je zbog nestašice goriva usljed izraelske opsade enklave.
U međuvremenu je Hamas rekao da se bori protiv izraelskih oklopnjaka istočno odatle, kod Džuhor ad-Dika, što sugeriše da izraelske snage operišu skoro čitavom širinom Pojasa Gaze, od obale do granice. Borbe su se nastavile u pozadini ovog naprednog položaja. Izvori povezani sa Hamasom rekli su da su borbe u toku u Beit Hanunu, u sjeveroistočnom uglu Gaze.
Strategija izolacije Hamasa dolazi sa visokom cenom
Djelovalo je da je izraelska strategija prošle nedjelje bila ona izolacije i iscrpljivanja Hamasa i njegovih ogranaka u sjevernoj trećini Pojasa. Ali, to dolazi o visokom humanitarnom trošku po Gazu dok Izrael plaća cijenu svoje reputacije, navodi Al Džazira.
Izrael je tvrdio da je izbjeglički kamp Džabalija, sjeverno od Gaza Sitija, centar Hamasove mreže tunela koji se koriste za zalihe oružja, lansiranje raketa i kao prolazi do obale.
Bez iznošenja jasnih dokaza u prilog tome, Izrael je sravnio velike dijelove Džabalije u trodnevnim vazdušnim udarima. Najmanje 50 Palestinaca je ubijeno u bombardovanju Džabalije – Hamas tvrdi 400 mrtvih i povređenih u napadu.
Izrael koristio dvije bombe teške 900 kg
Njujork tajms piše, pozivajući se na stručnjake i analizu snimaka, da je Izrael koristio najmanje dvije bombe teške oko 900 kg tokom vazdušnog udara na Džabaliju u utorak. Jedina veća bomba u izraelskom arsenalu je teška 2000-2.300 kg, prema stručnjaku Džeremiju Biniju.
List navodi da upotreba takvih bombi od strane Izraela – drugih najvećih u njihovom arsenalu – nije neuobičajena, a da je njena veličina generalno najveća koju većina vojski koriste na redovnoj bazi. Mogu da se koriste za gađanje podzemne infrastrukture, ali njihovo raspoređivanje u gusto naseljenom području poput Džabalije otvorilo je pitanje proporcionalnosti napada – odnosno da li namjeravani ciljevi Izraela opravdavaju broj stradalih civila i uništenje koje su izazvali ti udari.
Ostala su dva kratera široka oko 12 metara – što su dimenzije koje su u skladu sa podzemnim eksplozijama koje bi ova vrsta oružja proizvela u lakom, peskovitom tlu, prema tehničkoj studiji konsultantske kuće ARES iz 2016.
Izraelska vojska je odbila da komentariše broj i vrstu oružja koje je koristila na Džabaliji.
Od Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra, u kojem je ubijeno više od 1.400 ljudi, u izraelskom bombardovanju Gaze, sada praćenom kopnenim napadom, ubijeno je preko 9.400 Palestinaca, od čega skoro 4.000 djece. U petak je bombardovan ambulantni konvoj koji je išao od Gaza Sitija na jug Gaze, a Izrael je ponovo – bez dokaza – tvrdio da su hamasovci bili u njemu. Ubijeno je najmanje 15 ljudi.
Hamas i dalje ima sposobnost da lansira rakete na Izrael
Ipak, Izrael i dalje nije eliminisao sposobnost Hamasa da lansira rakete kojima su na meti vojne instalacije u Izraelu stopom od oko desetak dnevno tokom cijele nedjelje, iako je to usporilo na devet raketnih napada 3. novembra. Zvanične brojke izraelske vlade i Ministarstva zdravlja Gaze ukazuju da su većina stradalih na obje strane bili civili.
Izrael je rekao da je ubijeno njegovih 25 vojnika otkako je počela kopnena invazija, a ukupno 332. Još 260 ih je ranjeno. Izrael je takođe rekao da Hamas drži 242 civila kao taoce, piše Blic.
Izraelske snage su pokrenule svoju kopnenu invaziju 28. oktobra, tačno tri nedjelje nakon Hamasovog napada na jugu zemlje. Invazija je bila praćena odsijecanjem telekomunikacija, interneta i telefonskih veza sa i unutar Gaze.
“Nova vrsta hibridnog ratovanja”
Stručnjaci kažu da i Hamasov napad i izraelski odgovor obilježavaju pomak od prošlih konfrontacija i u obimu i u složenosti.
– Ono što smo vidjeli od 7. oktobra je nova vrsta hibridnog ratovanja. Hamas je bio sposoban da ispali 6.000 raketa na Izrael i ta brojka pokazuje vojnu sposobnost koju Hamas nikad prije nije imao. Pitanje je kako je moguće da Hamas počini 20 napada na 20 različitih sela. To znači da je Hamas imao obuku i pripreme za to – rekao je Al Džaziri Mateo Bresan, profesor Univerziteta Lumsa.
Brigade Kasam, oružano krilo Hamasa, rekle su da su gađale izraelski nuklearni reaktor i istraživačku ustanovu u Dimoni, što je prvi put da su to uradile.
– Zato je izraelski odgovor drugačiji od ranijih. Nije jednostavno, nije lako i Izraelu će trebati vremena – rekao je Bresan.
“Ekstremno izazovan poduhvat”
Komandant američkih specijalnih snaga Demetris Endru Grajms rekao je Al Džaziri da se “Hamas pripremao za ovu kampanju već duže vrijeme” i da je “unaprijed rasporedio mnoge od ispaljenih raketa”.
– Mnoge od Hamasovih raketnih baterija su zakopane pod zemljom ili raspoređene kroz mrežu tunela ispod Gaze – rekao je on.
Izraelski cilj uništenja Hamasa Grajms je opisao kao “ekstremno izazovan poduhvat”.
Hamas je rekao da je uništio nekoliko izraelskih tenkova i oklopnih vozila. Tako je 1. novembra tvrdio da je u sukobima u Beit Hanunu uništio najmanje četiri tenka “merkava” uz pomoć protivtenkovskog oružja “jasin-105”. To nije nezavisno potvrđeno.
Taktika grupe je takođe bila smjela. Tako su brigade Kasam 29. oktobra rekle da su upotrebile tunele da smjeste borce iza Izraelaca koji su popunili prelaz Beit Hanun – koji Izrael naziva Erez – između Izraela i sjeverne Gaze.
– Borci otpora su probili granicu i ispalili protivoklopne projektile na izraelska vozila i ubile veći broj okupacionih vojnika – rekli su.
“Izložena slabost Izraela”
Grajms smatra da je izraelski broj vojnih žrtava “visok, s obzirom da su svega nekoliko nedjelja u kampanji”. Smjelost i efektivnost brigada Kasam podstakla je šefa Hezbolaha, grupe u Libanu koju podržava Iran, da Izrael proglasi slabim.
– To je izložilo slabost i potpunu krhkost Izraela, osjetljiviju od paukove mreže – rekao je Hasan Nasralah u televizijskom obraćanju 3. novembra.
– Brzi odgovor SAD da podrže Izrael otkrio je koliko je Izrael slab od operacije “poplava Al Akse” – rekao je on, koristeći operativno ime za napade 7. oktobra.
Nasralah je rekao da će ovaj rat obilježiti novu eru.
– Ovo nije događaj poput onih iz prošlosti. Ovo je odlučujuća bitka, ona istorijska. Ono što se dešava nakon ove bitke je kao nikad prije – rekao je on.
“Mir nemoguć dok Hamas vlada Gazom”
Kako piše Ekonomist, izraelske snage ulaze u pakao koji su same napravile. Jedna od deset zgrada u Gazi je sravnjena, ubijene su hiljade Palestinaca, dok nestašice goriva, vode i hrane usljed izraelske blokade predstavljaju rastuću prijetnju po živote hiljada drugih.
Kolaps izraelske bezbjednosne doktrine pokrenuo je žestoko bombardovanje naroda Gaze, u pokušaju da se obnovi taj temeljni princip. Izrael želi da pokaže svojim mnogim neprijateljima da još uvijek može da se brani. Najviše od svega, shvatio je da je Hamas dokazao da se ne može odvratiti, time što bira da ubija Izraelce bez obzira koliko će Palestinaca poginuti u Gazi. Jedini izlaz iz ovog začaranog kruga nasilja je uništenje Hamasove vlasti – ubijanje viših lidera grupe i uništenje njene vojne infrastrukture. Sugestija da rat koji za sobom povlači smrt hiljada nevinih ljudi može dovesti do mira užasnuće mnoge. U prošlosti je jedan čin nasilja vodio ka sljedećem. To je zaista veliki rizik danas, piše Ekonomist.
Ali, dok Hamas vlada Gazom mir je nemoguć. Izraelsko bombardovanje Gaze odnosi jezivi danak, ali ako se Hamasova moć ne slomi, mir će ostati van domašaja, zaključio je list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu