S druge strane, a što su pokazale ranije analize, u BiH svake noći svaki njen šesti stanovnik zaspi gladan. Oni malo „sretniji“, a kojih je takođe nemali broj, preživljavaju zahvaljujući javnim kuhinjama.
Pomenute brojke o količini i vrijednosti hrane koju bace domaćinstva pokazuju da dnevno, u prosjeku, bacimo oko 750.000 kilograma, koje smo platili oko 350.000 KM.
Naravno da bi bilo višestruko korisno da smanjimo bacanje hrane, a stručnjaci predlažu nekoliko načina kojima se to može postići.
Kako su saopštili iz Agencije za bezbjednost hrane BiH, jedan je provjeravanje roka njenog trajanja.
Takođe, treba izbjegavati impulsivne kupovine.
– Planirajte kupovinu i napravite spisak prije odlaska u prodavnicu. Ne kupujte kada ste gladni, jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakovano, tako da možete da kupite upravo onoliko koliko trebate – kažu iz ove agencije.
Slijedi pravilno skladištenje hrane. Čuvajte hranu u skladu sa uputstvima navedenim na pakovanju. Novokupljenu hranu rasporedite u zadnji dio frižidera ili polica, a hranu koja je ranije nabavljena prebacite naprijed.
Ostaci hrane se mogu i iskoristiti. Ostaci obroka često se zaborave u frižideru i bace kada se pokvare. Spremanje ostataka u providne posude pomaže vam da ne zaboravite na tu hranu. Budite kreativni prilikom kuvanja i iskoristite ostatke obroka za pripremu nekih novih jela. Od omekšalog voća možete da napravite kompote ili pite, a manje svježe povrće možete da upotrijebite za pripremu supa.
Postoji i varijanta zamrzavanja ostataka hrane. Ako vam je dovoljna manja količina hljeba, ostatak zamrznite, te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka. Isto tako, zamrznite višak kuvane hrane i tako obezbijedite gotov obrok za dane kada ste preumorni za kuvanje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu