Od početka ruske agresije na Ukrajinu, političari u BiH su se podijelili oko ovog sukoba, a stav vlasti iz Srpske bio je kako Bosna i Hercegovina mora ostati neutralna i ne zauzimati ničiju stranu.
Stav bošnjačkih i hrvatskih političara od početka je jasan – osuđuju Rusiju, a podržavaju Kijev, pa stoga nije ni čudno što su Komšić i Bećirović ovih dana otišli u posjetu Ukrajini, ali ne i Rusiji.
Samo deklarativna neutralnost
Da nemaju namjeru biti neutralni političari iz FBiH pokazali su više puta do sada, pa su tako ispod radara prošle brojne deklaracije Evropske unije koje se odnose na uvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a koje je BiH podržala, zahvaljujući ambasadorima koji su delegirani iz FBiH.
Bosna i Hercegovina je postala i članica Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, opet mimo usaglašenog stava Predsjedništva BiH i saglasnosti srpskih političara.
S druge strane, srpski političari se deklarativno zalažu za neutralan stav po pitanju rusko-ukrajinskog rata, ali je zato predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u jeku sukoba otišao u Moskvu, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok u Kijev nije otišao nijednom.
U Ukrajinu nije otišla ni delegacija Narodne skupštine RS, predvođena sadašnjim predsjednikom Nenadom Stevanićem, ali zato jesu u Rusiju.
Može li se onda pričati o neutralnosti po pitanju rusko-ukrajinskog sukoba?
Gigantske promjene
Bivši diplomata iz Srbije, Srećko Đukić, ističe da se uopšte ne može pričati o neutralnosti niti jedne strane u BiH.
– BiH je duboko podijeljeno društvo, i politički i na svaki drugi način, posebno u pogledu rata u Evropi, odnosno agresije Rusije na Ukrajinu. Nema govora o neutralnosti, ne samo bošnjačkih i hrvatskih, već ni srpskih političara. Kako može neko reći da je neutralan pa ode u Moskvu, a ne ode u Kijev? Gdje je tu neutralnost – pita Đukić.
Dodaje da bi se o neutralnosti moglo govoriti kada bi isti političari odlazili i u Moskvu i u Kijev.
Đukić kaže za Srpskainfo da je vrlo teško ostati neutralan, pogotovo kada je u pitanju rusko-ukrajinski rat.
On ističe da čak i države u Evropi koje su tradicionalno neutralne, to više nisu.
– Imate, na primjer, jednu Švajcarsku koja pomaže Ukrajinu u ratu protiv Rusije. Finska je bila neutralna, pa je ušla u NATO. Švedska je 200 godina neutralna, pa ulazi u NATO. Dešavaju se veoma krupne stvari u međunarodnim odnosima, možda krupnije od onih koje su se dešavale prije tri decenije kada je padao berlinski zid, ali malo političara na teritoriji biše Jugoslavije spoznaju dubinu tih promjena koje se dešavaju i onoga šta će sutra biti – zaključuje Đukić.
BiH zvanično osudila napad na Ukrajinu
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da se službeno i zvanično ne može pričati o neutralnosti, jer je BiH preko predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, Borjane Krišto, ovih dana potpisala Deklaraciju kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu.
Podsjeća da je riječ o Deklaraciji koja je potpisana u Atini, na neformalnom sastanku lidera Evropske unije s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije, a koju je, pored BiH, potpisala i Srbija.
U toj Deklaraciji, kako kaže Sitarski, jasno se osuđuje Rusija i daje podrška ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
– To je ono što je službeno i zvanično, ovo ostalo je, čini mi se, više politički folklor koji se svodi na to ko koga voli, a ko koga ne voli, što je prilično infantilan oblik političkog ponašanja. BiH je punopravni supotpisnik izjave iz Atine, zajedno sa Srbijom i ostalima, i mnoge dileme su time razriješene. Jedino ukoliko bi se Republika Srpska eksplicitno ogradila od te izjave, tačnije ako bi njeni ministri zbog toga istupili iz Savjeta ministara BiH, onda bi se moglo govoriti o tome da RS ima različit stav od BiH kao cjeline – kaže Sitarski za Srpskainfo.
Poziranje za domaću političku upotrebu
On ističe da je sve ostalo više poziranje za domaću političku upotrebu.
Sitarski dodaje da su službeni stavovi, kada je Zapadni Balkan u pitanju, prilično jasni ali da možda neki politički akteri procjenjuju da im slaganje sa tim stavovima nije pogodno za unutrašnju političku upotrebu, u smislu stvaranja krize javnog mnjenja i političke podrške za neke buduće izbore.
Onda pokušavaju, objašnjava Sitarski, dosta bombastičnim, ali neslužbenim izjavama, da pariraju onoj službenoj politici koju su i sami službeno odabrali.
Govoreći o izjavama političara iz Banjaluke kako je Republika Srpska neutralna kada je u pitanju rat u Ukrajini, Sitarski kaže da tu postoji dosta nelogičnosti jer govore jedno, a rade suprotno.
– Prevlađuje opšte mišljenje da neutralnost faktički znači proruski stav, kao da se može ne biti neutralan isključivo u korist Ukrajine. Naravno da postoji mogućnost odstupanja od neutralnosti u korist Rusije, ali čini mi se da akteri koji su tome skloni to uopšte ne doživljavaju kao odstupanje od neutralnosti. Jednostavno, odstupanje od neutralnosti pripisuju isključivo nekom proukrajinskom ili prozapadnom stavu – navodi Sitarski.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu